Direktiva o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CS3D) stiže – Pregled i vremenski okvir

Kada su se predstavnici Evropskog parlamenta (EP) i Vijeća Evropske unije (Vijeće) dogovorili oko obavezujuće verzije Direktive o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CS3D ili CSDDD), ujutro 14. decembra 2023., svi su pretpostavili da bi formalno usvajanje bila samo formalnost. Međutim, 15. januara 2024. Njemačka Slobodna demokratska partija (FDP) donijela je predsjedničku rezoluciju da se "zaustavi Direktiva o dubinskoj analizi EU lanca nabavke i spriječi birokratsko izgaranje".^[1] Kao rezultat odbijanja FDP-a, njemačka vlada je bila suzdržana u Komitetu stalnih predstavnika Vijeća (COREPER) jer nije mogla interno dogovoriti zajedničko glasanje. Kao rezultat toga, belgijsko predsjedništvo Vijeća odgodilo je glasanje zakazano za 9. februar jer je Francuska također imala rezerve, a većina za Direktivu o dubinskoj analizi lanca nabavke bila je u nedoumici.

Kada sastanak COREPER-a 28. februara također nije uspio da proizvede većinu za projekat, belgijsko predsjedništvo Vijeća je posredovalo u verziji CS3D među državama članicama koje su bile spremne da je odobre kako bi se postigla neophodna kvalifikovana većina, odnosno odobrenje od najmanje 15 Zemalja EU koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU, što je tada postignuto na sastanku 15. marta. Nacrt je 19. marta 2024. odobrio i Odbor za pravna pitanja Evropskog parlamenta, a Parlament je usvojio konačni tekst u aprilu 2024. Glavne promjene u odnosu na ranije verzije bile su brisanje klauzule o pregledu za naknadno uključivanje nizvodnih aktivnosti u finansijskom sektoru i smanjenje broja kompanija koje spadaju u djelokrug primjene.

Opseg primjene i implementacije

U odnosu na sporazum od 14. decembra 2023., povećani su pragovi za kompanije i uklonjena su takozvana područja visokog rizika. Prema nezvaničnim procjenama Somo^[2], Centra za istraživanje multinacionalnih korporacija, broj pogođenih kompanija tako je smanjen za 67%. Prema kriterijima dogovorenim u decembru, 16.389 kompanija bi potpalo u opseg primjene. Nasuprot tome, prema konačnim kriterijima samo 5.421 kompanija će biti direktno pogođena CS3D, odnosno 0,005% svih kompanija u EU.

Detalje možete pronaći u sljedećoj tabeli:

Lanac aktivnosti naspram lanca opskrbe i lanca vrijednosti

Opseg Direktive o lancu nabavke također je ograničen. Prvobitno, nacrt Komisije EU predviđao je obavezu dubinske analize duž cijelog lanca vrijednosti, odnosno od "kolijevke do groba" proizvoda. Sada se takozvani lanac aktivnosti za nizvodne aktivnosti proteže samo do kupca, bez uključivanja kupca. Za uzvodne aktivnosti nisu obuhvaćeni samo direktni dobavljači, već kompanije imaju i dubinske obaveze prema Nivou 2 do Nivoa N dobavljača, sa fokusom na najozbiljnije rizike i one sa najvećom vjerovatnoćom nastanka (čl. 6, stav 1a).

Dubinska analiza i implementacija

Pogođene kompanije će morati da uspostave pristup dubinske analize koji uzima u obzir sljedeće tačke:

• Obaveze dubinske analize moraju biti integrisane u politike i sisteme upravljanja rizicima, a kompanije moraju imati sopstvenu politiku dubinske analize (čl. 5 stav 1).
• Politika dubisnke analize mora se izraditi u konsultaciji sa zaposlenima (čl. 5 stav 1a) i revidirati najmanje svake dvije godine ili po potrebi (čl. 5 stav 2).
• Dio politike je i Kodeks ponašanja koji opisuje provođenje preventivnih i korektivnih mjera (čl. 5 stav 1b).
• Obaveze dubinske analize mogu obavljati matične kompanije grupe za cijelu grupu (čl. 4a)
• Kompanije će morati da izvrše analizu rizika (čl. 6) i daju prioritete rizika (čl. 6a).
• Nezavisni auditori se mogu koristiti za provjeru preventivnih mjera; preventivne mjere se mogu provoditi i kroz učešće u inicijativama više sudionika (čl. 7).
• Mere popravljanja moraju da okončaju stvarne štetne uticaje (čl. 8).
• Zainteresirane strane moraju biti uključene u analizu i prioritizaciju, mjere prevencije i sanacije, kao i u razvoj kvalitativnih i kvantitativnih KPI (čl. 8d).
• Žalbeni postupci moraju biti javno dostupni (čl. 9).
• obaveze dubinske analize moraju se pratiti u pogledu njihove prikladnosti i djelotvornosti (čl. 10.).
• Izvještavanje o provedbi obaveza dubinske analize može se izostaviti ako kompanije izvještavaju u skladu sa zahtjevima CSRD-a ^[3]

Primjenjive konvencije i zabrane za pogođene kompanije

Dio I Aneksa navodi specifična prava i zabrane za koje se smatra da imaju negativan uticaj na ljudska prava ako se ne poštuju ili krše, a Dio II navodi uticaje na životnu sredinu obuhvaćene Direktivom.

Pored toga, proširuje se katalog obaveza kompanija u vezi sa ljudskim pravima na dalja prava i zabrane, kao što su zabrana proizvoljnog ili nezakonitog miješanja u privatni život (čl. 17. Građanskog pakta UN), pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 18. Građanskog pakta UN) ili zabrana ograničenja u pristupu adekvatnom smještaju za radnike. Kanon zabrana mjerljive štete po okolinu proširen je sa još sedam međunarodnih konvencija, kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) iz 1992., Washingtonska konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) iz 1973. i Montrealski protokol iz 1987. o supstancama koje oštećuju ozonski omotač.

Ublažavanje klimatskih promjena i interna implementacija kompanije

Pored proširene liste zabrana za zaštitu životne sredine, kompanije moraju definisati i provoditi godišnje ažurirani plan tranzicije u skladu sa zahtjevima CSRD-a, kojim obezbjeđuju („najboljim naporima“) da njihov poslovni model i strategija budu kompatibilni s prijelazom na održivu ekonomiju i ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5° Celzijusa u skladu sa Pariskim sporazumom. CS3D pretpostavlja da su kompanije koje podnesu plan tranzicije za zaštitu klime u skladu sa članovima 19a, 29a ili 40a Direktive (EU) 2013/34 ispunile svoju obavezu (čl. 15).

Odredba koja povezuje plan tranzicije sa naknadama članova Izvršnog odbora je izbrisana.

Građanska odgovornost za povredu dubinske analize

Član 22 CS3D predviđa građanskopravnu odgovornost kompanija ako namjerno ili iz nehata prekrše svoju obavezu da preduzmu preventivne i korektivne mjere. Pogođene strane koje su bile pogođene povredom radne dužnosti mogu u roku od pet godina tražiti naknadu štete prouzrokovane povredom radne dužnosti. Ovo ne važi ako je štetu prouzrokovao poslovni partner u lancu aktivnosti. Nevladine organizacije mogu potraživati ​​štetu u ime pogođene strane. Države članice treba da osiguraju da pravni troškovi ne predstavljaju prepreku. Pod uslovom da tužilac uvjerljivo dokaže svoju tvrdnju, sud može naložiti kompaniji da objelodani dokaze koji su pod njenom kontrolom.

Perspektiva i transpozicija u nacionalno pravo

Direktiva mora biti transponovana u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine od njenog objavljivanja u skladu sa čl. 30 (1). Primjena će se odvijati u fazama, ovisno o veličini i godišnjem prometu. Detalje možete pronaći u sljedećoj tabeli:

^[1] Rezolucija Prezidijuma FDP-a, Berlin, 15. januara 2024. godine, dostupna na https://www.fdp.de/sites/default/files/2024-01/2024_01_15_praesidium_eu-lieferkettenrichtlinie-stoppen-buerokratie-verhinderno_1.pdf (pristupljeno 18. marta 2024.).

^[2] SOMO, Centar za istraživanje multinacionalnih kompanija, dostupan na https://www.somo.nl/ (pristupljeno 18.03.2024.).

^[3] Direktiva (EU) 2022/2464 od 14. decembra 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014 i Direktiva 2004/109/EC, 2006/43/EC i 2013/34/EU u vezi s izvještavanjem o korporativnoj održivosti.