Dolazi Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CS3D) – Pregled i vremenski okvir

Kada su predstavnici Europskog parlamenta (EP) i Vijeća Europske unije (Vijeće) usuglasili obvezujuću verziju Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (Corporate Sustainability Due Diligence Directive - CS3D ili CSDDD), ujutro 14. prosinca 2023., svi su pretpostavili da će formalno usvajanje biti samo formalnost. Međutim, 15. siječnja 2024. Njemačka slobodna demokratska stranka (FDP) donijela je predsjedničku rezoluciju o "zaustavljanju Direktive o lancu opskrbe EU-a i sprječavanju birokratskog izgaranja". ^[1] Kao rezultat odbijanja FDP-a, njemačka vlada bila je suzdržana u Odboru stalnih predstavnika Vijeća (COREPER) jer se interno nije mogla dogovoriti o zajedničkom glasovanju. Kao rezultat toga, belgijsko predsjedništvo Vijeća odgodilo je glasovanje zakazano za 9. veljače jer je Francuska također bila rezervirana, te je većina za Direktivu o lancu opskrbe bila upitna.

Kada sastanak COREPER-a 28. veljače također nije uspio proizvesti većinu za projekt, belgijsko predsjedništvo Vijeća posredovalo je u izradi verzije CS3D među državama članicama koje su ga spremne odobriti kako bi se postigla potrebna kvalificirana većina, tj. odobrenje od najmanje 15 zemalja EU-a koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU-a, što je zatim postignuto na sastanku 15. ožujka. 19. ožujka 2024. nacrt je odobrio i Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta, a Parlament je usvojio konačni tekst 24. travnja 2024. Glavne promjene u usporedbi s ranijim verzijama bile su brisanje klauzule o reviziji za naknadno uključivanje nizvodnih aktivnosti u financijski sektor i smanjenje broja tvrtki koje spadaju u područje primjene.

Opseg primjene i provedbe

U odnosu na sporazum od 14. prosinca 2023., podignuti su pragovi za poduzeća i uklonjena su tzv. visokorizična područja. Prema neslužbenim procjenama Somo-a [2], Centra za istraživanje multinacionalnih korporacija, broj pogođenih poduzeća time je smanjen za 67%. Prema kriterijima dogovorenima u prosincu, 16.389 poduzeća spadalo bi u područje primjene. Nasuprot tome, prema konačnim kriterijima samo će 5421 tvrtka biti izravno pogođena CS3D-om, tj. 0,005% svih tvrtki u EU-u.

Pojedinosti se mogu pronaći u sljedećoj tablici:

Lanac aktivnosti naspram lanca opskrbe i lanca vrijednosti

Opseg Direktive o opskrbnom lancu također je ograničen. Izvorno je nacrtom Europske komisije predviđena obveza dužne pažnje duž cijelog lanca vrijednosti, odnosno od "kolijevke do groba" proizvoda. Sada se takozvani lanac aktivnosti za nizvodne aktivnosti proteže samo do kupca, a da kupac nije uključen. Za uzvodne aktivnosti nisu obuhvaćeni samo izravni dobavljači, već poduzeća također imaju obveze dužne pažnje prema dobavljačima od razine 2 do razine N, s fokusom na najozbiljnije rizike i one s najvećom vjerojatnošću pojave (čl. 6. stavak 1.a).

Dužna pažnja i provedba

Pogođene tvrtke morat će uspostaviti pristup dužne pažnje koji uzima u obzir sljedeće točke:

• Obveze dužne pažnje moraju biti integrirane u politike i sustave upravljanja rizicima, a poduzeća moraju imati vlastitu politiku dužne pažnje (čl. 5. st. 1.).
• Politika obveza dužne pažnje mora se izraditi u dogovoru sa zaposlenicima (čl. 5. st. 1.a) i revidirati najmanje svake dvije godine ili prema potrebi (čl. 5. st. 2.).
• Dio politike je i Kodeks ponašanja koji opisuje provedbu preventivnih i sanacijskih mjera (čl. 5. st. 1.b). 
• Obveze dužne pažnje mogu obavljati matična društva grupe za cijelu grupu (čl. 4.a)
• Poduzeća će biti obvezna provesti analizu rizika (čl. 6.) i odrediti prioritete rizika (čl. 6.a).
• Neovisni auditori mogu se koristiti za provjeru preventivnih mjera; preventivne mjere mogu se provoditi i kroz sudjelovanje u inicijativama više dionika (čl. 7.).
• Sanacijskim mjerama moraju se prekinuti stvarni štetni utjecaji (čl. 8.).
• Dionici moraju biti uključeni u analizu i određivanje prioriteta, mjere prevencije i sanacije, kao i u razvoj kvalitativnih i kvantitativnih ključnih pokazatelja uspješnosti (čl. 8d).
• Žalbeni postupci moraju biti javno dostupni (čl. 9.).
• Obveze dužne pažnje moraju se nadzirati s obzirom na njihovu primjerenost i učinkovitost (čl. 10.).
• Izvještavanje o provedbi obveza dužne pažnje može se izostaviti ako tvrtke izvještavaju u skladu sa zahtjevima CSRD-a [3]

Primjenjive konvencije i zabrane za pogođene tvrtke

Dio I. Priloga navodi posebna prava i zabrane za koje se smatra da imaju negativan učinak na ljudska prava ako se ne poštuju ili krše, a Dio II. navodi utjecaje na okoliš obuhvaćene Direktivom.

Osim toga, katalog obveza poduzeća u vezi s ljudskim pravima proširen je kako bi uključio dodatna prava i zabrane, poput zabrane proizvoljnog ili nezakonitog miješanja u privatni život (čl. 17. Građanskog pakta UN-a), prava na slobodu misli, savjesti i vjera (čl. 18. Građanskog pakta UN-a) ili zabrana ograničenja pristupa radnicima odgovarajućem stambenom prostoru. Kanon zabrana mjerljive štete za okoliš proširen je s dodatnih sedam međunarodnih konvencija, kao što su Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) iz 1992., Washingtonska konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) iz 1973. i Montrealski protokol iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Ublažavanje klimatskih promjena i interna implementacija poduzeća

Osim proširenog popisa zabrana za zaštitu okoliša, poduzeća moraju definirati i provoditi godišnje ažurirani plan prijelaza u skladu sa zahtjevima CSRD-a, s kojim osiguravaju („najboljim naporima“) da su njihov poslovni model i strategija kompatibilni s prijelazom na održivo gospodarstvo i ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5° Celzijusa u skladu s Pariškim sporazumom. CS3D pretpostavlja da su tvrtke koje dostave tranzicijski plan za zaštitu klime u skladu s člancima 19a, 29a ili 40a Direktive (EU) 2013/34 ispunile svoju obvezu (čl. 15).

Brisana je odredba koja je plan prijelaza povezivala s naknadama članovima Izvršnog odbora.

Građanska odgovornost za povredu dužnosti čuvanja

Članak 22. CS3D predviđa građansku odgovornost poduzeća ako namjerno ili iz nemara prekrše svoju obvezu poduzimanja preventivnih i popravnih mjera. Oštećenici koji su pogođeni povredom obveze mogu zahtijevati naknadu štete nastale povredom obveze u roku od pet godina. Ovo ne vrijedi ako je štetu prouzročio poslovni partner u lancu djelatnosti. Nevladine organizacije mogu zatražiti naknadu štete u ime oštećene strane. Države članice trebaju osigurati da pravni troškovi ne predstavljaju prepreku. Pod uvjetom da tužitelj uvjerljivo dokaže svoju tvrdnju, sud može narediti poduzeću da otkrije dokaze koji su pod njegovom kontrolom.

Izgled i transpozicija u nacionalno pravo

Direktiva se mora prenijeti u nacionalno pravo u roku od dvije godine od njezine objave u skladu s čl. 30 (1). Primjena će se odvijati u fazama, ovisno o veličini i godišnjem prometu. Pojedinosti se mogu pronaći u sljedećoj tablici:

^[1] Rezolucija predsjedništva FDP-a, Berlin, 15. siječnja 2024., dostupna na  https://www.fdp.de/sites/default/files/2024-01/2024_01_15_praesidium_eu-lieferkettenrichtlinie-stoppen-buerokratie-burnout-verhindern_1.pdf (od 18. ožujka 2024.).

^[2] SOMO, Centar za istraživanje multinacionalnih poduzeća, dostupno na  https://www.somo.nl/ (od 18.03.2024.).

^[3] Direktiva (EU) 2022/2464 od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014 i Direktive 2004/109/EZ, 2006/43/EZ i 2013/34/EU u vezi s korporativnim izvještavanjem o održivosti.