Norme, tehnička pravila i standardi trebaju, koliko god je to moguće, uvek odražavati trenutno stanje umetnosti, nauke i drugih relevantnih disciplina.

Ako, na primer, Internacionalna organizacija za standardizaciju (ISO) objavljuje novi standard sistema upravljanja, prvi put će se nakon pet do šest godina revidirati da li je potrebno prilagođavanje sadržaja i/ili jezika. Isti postupak je i sa standardima koji su na tržištu decenijama.

Ako se utvrdi da odgovarajući standard više nije ažuriran, mora se revidirati. U zavisnosti od obima i složenosti, između početka revizije i objavljivanja nove verzije prođe još jedna do dvije godine. Ako revizija ima fundamentalni karakter, govori se i o "velikoj reviziji".

Ako pogledamo pojedinačne generacije vjerovatno najpoznatijeg standarda sistema upravljanja kvalitetom (ISO 9001), dolazimo do sljedeće historije:

  • Prvo objavljivanje 1987
  • Prva revizija 1994
  • Druga revizija 2000
  • Treća revizija 2008
  • Četvrta revizija 2015

ISO 9001 je stoga sada u svojoj 5. generaciji. Revizije iz 2000. i 2015. bile su sveobuhvatnije i fundamentalnije od ostalih, pri čemu se generacija iz 2015. naziva "glavnom revizijom" - i to s pravom: "velika revizija" ne samo da je sa sobom donijela dalekosežne inovacije u smislu sadržaj, ali i potpuno nova struktura i niz novih pojmova.

In 2021, ISO 9001 je još jednom stavljen na probu. Međutim, nadležni Tehnički komitet ISO/TC 176 potvrdio je trenutnu verziju ISO 9001:2015 bez ikakvih izmjena. To znači da u narednih nekoliko godina neće biti revizije najvažnijeg standarda certifikacije za sisteme upravljanja.

Autor
Ute Droege

DQS expert for quality management systems, long-time auditor and experienced trainer for ISO 9001.

Loading...