Obveza izvještavanja o održivosti - Što Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti znači za vašu organizaciju?

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive - CSRD) uskoro će zamijeniti Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (Non-Financial Reporting Directive - NFRD) iz 2014. godine. Zakonodavstvo o izvještavanju o održivosti temeljno se ažurira zbog nove direktive.

Koji je politički kontekst Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD)?

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) dio je Europskog zelenog plana, paketa političkih inicijativa osmišljenih s ciljem postavljanja temelja za zelenu tranziciju u Europskoj uniji i postizanja klimatske neutralnosti udruženja zemalja do 2050. godine. Kao politički prioritet za Europsku uniju ovaj je cilj ambiciozan i vremenski osjetljiv, što objašnjava kratke tranzicijske periode s kojima su organizacije suočene.

Što se tiče sadržaja, Zeleni plan je osmišljen za usmjeravanje tokova kapitala u održiva ulaganja. S tim je ciljem Europska unija pokrenula sljedeće inicijative:

• Uredbu o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (The Sustainable Finance Disclosure Regulation - SFRD), koja zahtijeva da poduzeća za proizvodnju financijskih proizvoda i financijski savjetnici objavljuju informacije o održivosti.
• Standard za zelene obveznice - The Green Bonds Standards (GBS), koji identificira održiva ulaganja na tržištu kapitala.
• Okolišnu taksonomiju, koja definira "zelene" gospodarske aktivnosti.  
• Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (Corporate Sustainability Due Diligence Directive - CSDD) koja zahtijeva da organizacije koje posluju u Europskoj uniji poštuju ljudska prava i okoliš u globalnim lancima vrijednosti.
• Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive - CSRD) koja informacije o održivosti velikih organizacija u EU i izvan EU čini transparentnima i usporedivima.

Direktiva o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) daju pravila za opće izvještavanje o održivosti. To je direktiva koju zemlje članice moraju prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Kako će se promijeniti obveza korporativnog izvještavanja o održivosti?

Njemačka je 2014. godine Zakonom o primjeni Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti  (CSR-RUG) primijenila Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) u svojem nacionalnom zakonodavstvu. U Njemačkoj samo oko 550 poduzeća koja posluju na tržištu kapitala spada u područje tog zakona (CSR-RUG). Unutar EU samo oko 11 700 organizacija podliježe obvezi objave nefinancijskih informacija.

Nadalje se obveza izvještavanja prema zakonu CSR-RUG primjenjuje samo ako korporativne aktivnosti imaju negativan utjecaj i na poslovne rezultate i na ljude i okoliš. Ta takozvana dvojna materijalnost je jasno usmjerena na ulagače, na kombiniranje dugoročne profitabilnosti sa socijalnom pravdom i zaštitom okoliša. 

Direktiva o nefinancijskom izvještavanju ne sadrži jasne zahtjeve izvještavanja. Iako je Povjerenstvo objavilo smjernice za nefinancijsko izvještavanje 2017., one su vrlo sažete i apstraktne. Mnogo razumljiviji i konkretniji su standardi za dobrovoljno izvještavanje, kao na primjer standardi Globalne inicijative za izvještavanje. 

Kako bi se nefinancijsko izvještavanje približilo financijskom izvještavanju te otklonili nedostaci iz prijašnjeg sustava, Europska komisija je predstavila nacrt novog izvještavanja o održivosti u travnju 2021., ali je i započela razvoj europskih standarda za izvještavanje o održivosti kao sljedeću središnju mjeru reforme. Standardi su namijenjeni konkretizaciji i proširenju sadržaja izvještavanja. Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) trenutno radi na njihovom razvoju i upotpunjavanju. Obvezni standardi o izvještavanju, takozvani Europski standardi za izvještavanje o održivosti (ESRS), usvojit će se do 30. lipnja 2023. ili 2024. godine.

ESRS: Koje će zahtjeve poduzeća morati ispuniti?

Novi standardi sadrže zahtjeve za:

• Okolišne čimbenike (klima, voda, kružno gospodarstvo, onečišćenje i bioraznolikost).
• Društvene čimbenike (jednakost, radni uvjeti, i poštivanje ljudskih prava).
• Čimbenike nadzora rada (korporativna tijela, interna kontrola i sustavi upravljanja rizicima, antikorupcija, politički utjecaj i prakse plaćanja).

Standardi specifični za određeni sektor navode zahtjeve za djelatnosti čija se ekonomska aktivnost povezuje s visokim rizicima i/ili utjecajima. Neke od njih su, između ostalog, agrikultura i šumarstvo, rudarstvo, prerada, opskrba energijom i vodom, graditeljstvo, trgovina, prijevoz i skladištenje, nekretnine i usluge smještaja.

Od poduzeća se očekuje da, koristeći navedene standarde, opišu svoj poslovni model i strategiju te pokažu kako se nose s pitanjem održivosti.

Još jedna važna promjena koju donosi Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) je pojašnjenje načela dvostruke materijalnosti: prema njemu, predmeti se mogu smatrati materijalnima ako su relevantni ili za poslovni napredak ili iz okolišne ili društvene perspektive. Ranije su se predmeti smatrali materijalnima samo ako su zadovoljavali oba navedena kriterija, što znači, ako se čvrsto držimo toga, da je bilo moguće izvještavati samo o nekolicini predmeta.

Ova direktiva također traži od poduzeća da "priopćavaju o svojim planovima kako bi bila sigurna da njihov poslovni model i strategija adekvatno prate prelazak na održivu ekonomiju i ciljeve ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5°C, određene Pariškim sporazumom, te da se postiže klimatska neutralnost do 2050." 

Slično tome, od poduzeća će se tražiti da dostave informacije koje su kvalitativne, kvantitativne, vezane za planiranje i osvrte na prošle aktivnosti, duž čitavog lanca vrijednosti, tijekom kratkih, srednjih i dugih vremenskih perioda. Ovdje se lanac vrijednosti odnosi na poslovanje samog poduzeća, na proizvode i usluge koji se nude, te na veze koje poduzeće ima unutar i izvan teritorija Europske unije.

Poduzećima su dozvoljena odstupanja od ovog jasnog izvještavanja o lancu vrijednosti unutar tri godine od stupanja na snagu Direktive ako prilože objašnjenje o tome zašto određene informacije nisu dostupne te kako će ih prikupljati u budućnosti. 

Konačno, prošireniji i određeniji opseg izvještavanja trebao bi stati na kraj manipulativnom zelenom marketingu.

Gdje i kako objaviti izvještaj o održivosti?

Kako bi se učinkovito komunicirao poveći opseg informacija i naglasio njihov budući značaj, izvještaj određen direktivom nalazit će se u zasebnoj rubrici izvještaja uprave. Do sada su poduzeća mogla samostalno odlučivati hoće li uključiti informacije o održivosti u izvještaj uprave ili će ih dostaviti kao zaseban izvještaj o održivosti. 

Također, ubuduće izvještaj uprave treba biti pripremljen u strojno čitljivom XHTML formatu kako bi se lakše usporedio s onima drugih poduzeća, što koristi ulagačima i ostalim dionicima.

Kako će se pratiti implementacija? - Audit i sankcije

Direktiva o izvještavanju o održivosti zahtijeva provođenje obveznog vanjskog audita. Na početku će se on provoditi s ograničenim jamstvom. No, najkasnije do listopada 2028. Europska komisija odlučit će hoće li auditi biti još detaljniji kako bi jamstvo audita bilo prihvatljivo za izvještavanje. Ovo će podići razinu jamstva izvještavanja o održivosti na razinu financijskog izvještavanja.

Tko treba biti uključen u izvještavanje o održivosti?

U budućnosti izvještavanje neće samo biti korisno ulagačima u vidu informacija koje pruža, već će i poboljšati dijalog između poduzeća i ostalih dionika kao što su nevladine organizacije, sindikati i predstavnici zaposlenika. 

Zbog toga bi poduzeća trebala moći opisati način na koji se nose s pitanjima ovih dionika, kao i s utjecajima njihovih aktivnosti na održivost u svojim poslovnim modelima i strategijama.

Na razini poduzeća, uprava i predstavnici zaposlenika trebali bi razmjenjivati mišljenja o izvještavanju o održivosti i prikupljanju i provjeri informacija, dok bi uprava trebala obavijestiti odgovarajuća upravna i nadzorna tijela o stajalištima predstavnika zaposlenika.

Na ovakav način direktiva slijedi zahtjeve vezane za ostala područja korporativne društvene odgovornosti, kao što je Europski zakon o lancu opskrbe, koji također uključuje ostale dionike.

Zbog svega navedenog poduzeća bi se trebala što prije pripremiti ne samo za prikupljanje dodatnih informacija i razvoj izvještavanja o održivosti, već i za dijalog s ostalim dionicima. 

Kako vas DQS može poduprijeti

DQS je vaš partner za vanjsko vrednovanje izvještavanja o održivosti. Kada Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti stupi na snagu, provodit ćemo vanjske audite izvještavanja o održivosti prema ESRS standardima iz 2025. Također, možemo ponuditi edukaciju ili gap analizu za ESRS standarde. 

Slobodno nas kontaktirajte ako imate dodatnih pitanja ili želite razgovarati o budućim projektima.