EU taksonomija je na snazi od ove godine i obvezuje velike uvrštene organizacije s više od 500 zaposlenih da objavljuju do koje mjere njihove aktivnosti ispunjavaju kriterije održivosti taksonomije. Okvir se postepeno proširuje i očekuje se da će u dogledno vrijeme postati obvezan za velike organizacije koje spadaju u djelokrug nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti. U nastavku možete saznati na koga se EU taksonomija odnosi i kako, što vas očekuje s novim pravilima i kako se možete pripremiti.

Što je točno održivo? To je složeno pitanje, a odgovor je neophodan kako bi se uspostavilo održivo gospodarstvo i ispunili ciljevi Europske komisije da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Taksonomijom je Europska komisija stvorila osnovu za procjenu koja omogućuje transparentne odluke prema održivosti. Organizacije će sada morati objaviti svoje gospodarske aktivnosti na transparentan i usporediv način, čime će doprinijeti brzoj transformaciji gospodarstva. 

Sadržaj EU Taksonomije

EU taksonomija (EU) 2020/852 procjenjuje održivost gospodarskih aktivnosti na temelju objektivnih kriterija. Te kriterije su definirali tehnički stručnjaci u procesu savjetovanja. Dogovoreno je šest okolišnih ciljeva:

  • Zaštita klime,
  • Prilagodba na klimatske promjene,
  • Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa,
  • Prijelaz na kružno gospodarstvo,
  • Sprječavanje i kontrola onečišćenja, i
  • Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.

Da bi se gospodarska aktivnost smatrala održivom, mora značajno doprinositi klimatskim i okolišnim ciljevima i istovremeno ne narušavati druge ciljeve. Osim toga moraju se ispuniti minimalni društveni standardi. 

Posebni zahtjevi zadani su u tzv. Delegiranim aktima EU taksonomije. Delegirani akti taksonomiju pretvaraju u fleksibilan dio zakonodavstava koji se može mijenjati i koje će postajati sve restriktivniji na temelju objektivnih kriterija definiranih u Delegiranim aktima. Samo se tako mogu postići klimatski ciljevi i omogućiti gospodarstvu da se stalno prilagođava tim ciljevima.

Prva dva Delegirana akta (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) već su objavljena. Možete ih pronaći ovdje:

Delegirana uredba Komisije

Dodaci:

Dodatak I

Dodatak II

Uskoro će uslijediti preostala četiri Delegirana akta koja će stupiti na snagu 2023. godine.

Inače, Taksonomijom i Delegiranim aktima nisu pokrivene sve gospodarske aktivnosti. Prioritet se daje gospodarskim aktivnostima koje mogu najviše doprinijeti odgovarajućim okolišnim ciljevima. Prvi Delegirani akt usredotočen je na klimatske ciljeve (ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene) te stoga uključuje aktivnosti koje su najvažnije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje otpornosti na učinke klimatskih promjena.

Međutim, to ne znači da EU taksonomija nije relevantna za organizacije koje ne posluju u pokrivenim sektorima. Takve organizacije taksonomiju mogu koristiti za osiguranje održivosti nabavljenih proizvoda i iskoristiti prednosti lakšeg financiranja ulaganja koja su usklađena s taksonomijom. 

Savjet: EU Komisija je stavila na raspolaganje tzv. "EU Taxonomy Compass". To je alat koji korisnicima olakšava pristup sadržaju taksonomije.

Koje organizacije moraju izvještavati prema kriterijima EU taksonomije?

Trenutno se EU taksonomija odnosi na velike uvrštene organizacije s više od 500 zaposlenih. Oni moraju izvještavati jesu li i u kojoj mjeri njihove gospodarske aktivnosti pokrivene EU taksonomijom te ispunjavaju li kriterije održivosti. Tzv. Direktiva o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2013/43/EU) definira koje točno organizacije podliježu obvezi izvještavanja. Trenutno je u postupku revizije i postat će dio Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD). Sažetak prijedloga nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti možete naći ovdje.

Kada Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti stupi na snagu, obveza izvještavanja o održivosti će se postepeno proširiti i na velike organizacije (uvrštene i ne uvrštene), a kasnije i na sve uvrštene organizacije neovisno o njihovoj veličini, uključujući i mala i srednja poduzeća. Međutim, organizacije svih veličina, uključujući i mala poduzeća, mogu koristiti EU taksonomiju kako bi ulagačima ili dionicima općenito objasnile provode li ili planiraju li provoditi održive aktivnosti u skladu s taksonomijom. Objava je obvezna samo za velike organizacije koje podliježu Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti. 

Banke već imaju obvezu izvještavanja i moraju javno izvještavati o svojim investicijskim aktivnostima. To neizravno utječe na sve organizacije koje se za financiranje oslanjaju na banke. Banke će zato od svojih klijenata tražiti sve više podataka kako bi ispunile svoje obveze izvještavanja.

Taksonomija u praktičnoj primjeni

S jedne je strane uvođenje taksonomije usmjereno na sudionike financijskog tržišta. Pružanjem jedinstvene definicije održivosti, taksonomija im daje sigurnost da ulažu u održive gospodarske aktivnosti (čak i ako se može raspravljati o definiciji održivosti u kontekstu plina i nuklearne energije  - ali nećemo sada ulaziti u to). To djelotvorno sprječava pružatelje financijskih proizvoda u Europi u tzv. "greenwashingu", tj. oglašavanju financijskih proizvoda kao održivih iako to prema uobičajenom razumijevanju održivosti nisu.

S druge strane taksonomiji podliježu organizacije u stvarnom gospodarstvu, u početku one koje već podliježu zahtjevima nefinancijskog izvještavanja. Te će se organizacije suočiti s dodatnim zahtjevima za objavu podataka 2022. godine za izvještajnu godinu 2021. Morat će objaviti svoju usklađenost s taksonomijom u pogledu određenih operativnih brojki poput pprodaje i, gdje je primjenjivo, troškova ulaganja. To će ulagačima omogućiti bolju usporedbu napora u pogledu održivosti. 

Daljnje posljedice taksonomije je još teško procijeniti u nekim slučajevima jer će na njih u procesu utjecati politički čimbenici i tržišne sile. Treba imati na umu sljedeće implikacije:

Kako je već navedeno, taksonomija prvenstveno utječe na uvjete financiranja poduzetnika: Ako organizacija vjerodostojno dokaže da je određeni dio njezine prodaje ili ulaganja usklađen s taksonomijom, to će primijetiti financijski igrači s određenim ciljevima održivosti što će dovesti do više ulaganja u dotičnu organizaciju. Na taj način održive organizacije mogu imati koristi od povoljnijih mogućnosti financiranja i diversifikacije svojih izvora financiranja.

Općenito organizacije koje posluju u skladu s taksonomijom imaju bolji ugled i konkurentske prednosti.

EU zelene obveznice i klimatske obveznice - Značaj za taksonomiju

Nadalje, organizacije u realnom gospodarstvu koje planiraju ulaganja koja zanačajno doprinose okolišnom cilju trebale bi, na primjer, za potrebe financiranja ubuduće smoći koristiti financijske proizvode usklađene s taksonomijom. EU u tu svrhu razvija standard za EU zelene obveznice. Certifikacija klimatskih obveznica je već dostupna i, prema EU, zadovoljit će zahtjeve standarda za EU zelene obveznice. Sve važne infomacije o certifiakciji klimatskih obveznica (Climate Bonds) možete pronaći ovdje. 

Moguća primjena taksonomije na primjeru proizvođača cementa

Saznajte kako taksonomija konkretno utječe na poduzeća u ovoj poučnoj studiji slučaja koju je pripremilo njemačko Savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime:

Proizvođač cementa s više od 500 zaposlenih mora objaviti u kakvom su odnosu njegove poslovne aktivnosti s taksonomijom. Poduzeće proizvodi isključivo cement u svojih pet cementara, pri čemu svako postrojenje proizvodi istu količinu i ukupnoj prodaji poduzeća doprinosi s 20%. Dva od pet postrojenja ispuštaju u prosjeku manje od 0.489 tona CO2 pri proizvodnji jedne tone cementa, što je ispod vrijednosnog praga za okolišni cilj "zaštita klime" naveden u izvještaju Tehničke stručne skupine (od 2020.). Poduzeće sada mora pokazati da ta dva postrojenja nisu u zanačajnom sukobu s bilo kojim od preostalih pet okolišnih ciljeva (načelo "nenanošenja bitne štete"). Jedno postrojenje zanačajno ne narušava nijedno od pet preostalih okolišnih ciljeva, no drugo se postrojenje nalazi u području s nesigurnom situacijom s vodom, gdje su tijekom ljeta učestale nestašice vode. Stoga proizvodnja cementa u ovom postrojenju šteti trećem okolišnom cilju, održivom korištenju vodnih resursa. Proizvođač cementa poštuje sve minimalne mjere zaštite (npr. Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća) za svoje zaposlenike. Prema tome bi proizvodnja u jednom od pet postrojenja, a time i 20% prodaje poduzeća, bilo usklađeno s taksonomijom.

Nadalje, jedno postrojenje istog poduzeća nalazi se na ušću rijeke gdje može doći do popolave. Organizacija bi željela iskoristiti 1,5 milijuna eura za poboljšanje zaštite od poplave, posebno sustava odvodnje postrojenja. Time doprinosi drugom okolišnom cilju "Prilagodba klimatskim promjenama". Ugradnja poboljašnog sustav odvodnje neće značajno štetiti nijednom od preostalih pet okolišnih ciljeva. Poduzeće u tu svrhu izdaje obveznice u vrijednosti od 1,5 milijuna eura i svoje ulaganje može prijaviti kao u potpunosti usklađeno s taksonomijom.

Vidi: https://www.bmwi.de/Redaktion/DE/Schlaglichter-der-Wirtschaftspolitik/2020/09/kapitel-1-6-sustainable-finance-taxonomie.html

Kako se organizacije mogu pripremiti za EU taksonomiju?

Sve organizacije, bilo da obvezi izvještavanja podliježu sada ili kasnije, imaju koristi od pripreme baze podataka za procjenu u skladu s EU taksonomijom. Kako bi imale prave podatke i informacije, potrebno je dobro razumijevanje EU taksonomije. Sve informacije EU-a na tu temu možete pronaći ovdje

Organizacije koje trenutno nemau izvještaje o održivosti potiče se da razmotre izvješćivanje. Očekuje se da će Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti zahtijevati da sve velike organizacije podnose izvještaje od 2023. godine, bez obzira na to jesu li uvrštene na burzu i imaju li više od 500 zaposlenih. Komisija za Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti predlaže i proširenje opsega zahtjeva izvještavanja na uvrštena mala i srednja poduzeća, s izuzetkom mikro poduzeća, ali prema pojednostavljenim standardima. Sve važne informacije o prijedlogu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti možete pronaći ovdje.

Kako vam DQS može pomoći

Kao certifikacijsko tijelo s AA1000 licencom DQS nudi usluge vanjske verifikacije izvještaja o održivosti (GRI, Global Compact, ISO 26000, ...). Vanjskom verifikacijom izvještaja potvrđujete transparentnost i vjerodostojnost svojeg izvještavanja i svim dionicima dajete jamstvo da je vaš izvještaj točan i da u potpunosti odražava vaše rezultate održivosti. Dodatne informacije možete pronaći ovdje.

Izdavatelji obveznica standarde i oznake koriste za identifikaciju održivih obveznica. To ulagačima daje neviđen uvid u održivost ulaganja. DQS je akreditiran diljems vijeta za verifikaciju klimatskih obveznica (Climate Bonds). Ovdje možete pronaći sve važne informacije o standardu.

Autor
Constanze Illner

Constanze Illner

Loading...