Značajna upotreba energije (SEU): Važna poluga za uspješno upravljanje energijom

• Energetski pregled - što kaže ISO 50001
• Razmatranje značajne upotrebe energije "SEU" u upravljanju energijom
• Utjecajni čimbenici - relevantne varijable i statični čimbenici
• Studija slučaja: Upravljanje energijom i njegov značaj za organizaciju
• Zaključak
• DQS: Simply leveraging Quality.

Energetski pregled - što kaže ISO 50001?

Energetski pregled je kritičan za djelotvorno upravljanje energijom. U revidiranom izdanju norme smatra se "taktičnim" dijelom procesa planiranja upravljanja energijom (slika A.2 u Dodatku). Poglavlje 3.5.5 definira ga kao "analizu energetske učinkovitosti, upotrebe energije, i potrošnje energije, na temelju podataka i drugih informacija, koja vodi do identifikacije značajnih upotreba energije (SEU - significant energy use) i prilika za poboljšanje rezultata upravljanja energijom.

Za što se koriste rezultati?

Rezultati energetskog pregleda koriste se za razmatranje rizika i prilika (Poglavlje 6.1), u procesu planiranja upravljanja energijom (Poglavlje 6.2), i kao informacije za definiranje konteksta organizacije (Poglavlje 4.1).  Kritične su ulazne informacije i za određivanje i prioritizaciju ciljeva (6.2.2).

Važno je obratiti pažnju na područja sa značajnom upotrebom energije i odrediti pokazatelje energetske učinkovitosti i relevantne varijable za ta područja, koje se mora dokumentirati kao dio procjene potrošnje energije i stalno poboljšavati kroz PDCA krug.

Razmatranje značajne upotrebe energije u upravljanju energijom

Engleska kratica "SEU" znači "significant energy use" tj. značajna upotreba energije.  U organizacijama se to odnosi na ona područja u kojima dolazi do značajne upotrebe energije , npr. postrojenja, sustavi, procesi ili objekti - ili drugim riječima: područja sa značajnim udjelom u ukupnoj potrošnji energije ili jasna poluga za poboljšanje rezultata upravljanja energijom.

Zahtjev za razmatranjem značajne upotrebe energije postao je specifičniji u revidiranom izdanju ISO 50001. Značajna područja identificirana prethodnim postupkom sada se moraju detaljno razmotriti. Za svako se područje moraju odrediti:

• Osobe relevantne za upravljanje energijom
• Njihov učinak na rezultate upravljanja energijom (kao ključnih osoba)
• Relevantne varijable

Energetski pregled - novi proces

Prema staroj normi (ISO 50001:2011) prvi je korak energetskog pregleda bila procjena buduće upotrebe i potrošnje energije. Tek tada su se identificirale prilike za poboljšanje i određivali prioriteti. Prema zahtjevima nove norme (ISO 50001:2018) ima smisla raditi to obrnuto, kao što se može vidjeti u pododjeljcima d) i e) Točke 6.3 "Energetski pregled". Razlog je očit: zapravo ima smisla prvo procijeniti buduću upotrebu i potrošnju energije tek kada se u obzir mogu uzeti identificirane prilike za poboljšanje. To bi upravljanje energijom trebalo učiniti još učinkovitijim u budućnosti.

Utjecajni čimbenici - relevantne varijable i statični čimbenici

ISO 50001 razlikuje između dvije vrste utjecajnih čimbenika:

1. Relevantne varijable

Čimbenici koji se mogu kvantificirati (mjerljivi) sa značajnim utjecajem na rezultate upravljanja energijom i sa svojstvom promjenjivosti ili varijabilnosti, npr. proizvodne količine, vremenske prilike ili unutarnje temperature.

2. Statični čimbenici

Čimbenici koji imaju zanačajan utjecaj na rezultate upravljanja energijom, ali su relativno nepromjenjivi i smatraju se već određenima, npr. veličina objekata, portfelj, oprema, ili zgrade (Točke 3.4.8 / 3.4.9).

Povezani zahtjevi ukratko:

• Za svaku značajnu upotrebu energije moraju se odrediti relevantne varijable kao i pokazatelji uspješnosti upravljanja energijom (točka 6.3).
• Relevantne varijable i statični čimbenici moraju se uzeti u obzir kod određivanja pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom i energetske osnovice (6.4 / 6.5).
• Mora se provjeriti vjerodostojnost i ovisnost pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom (6.4).
• Moraju se prikupiti odgovarajući podaci za relevantne varijable i statične čimbenike.

Što treba razmotriti u kontekstu značajne upotrebe energije?

Važno je razlikovati varijabilne utjecaje od statičnih čimbenika. Varijabilne utjecaje se mora pažljivo razmotriti u slučaju energetski-intenzivnih sektora i njihovih pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom (Točka 6.3 i sljedeće). Promjena kod statičnih čimbenika može dovesti do promjene energetske osnovice.

Na primjer, ako se izgradi nova zgrada, doda potpuno novi proizvod u portfelj (npr. dijelovi od aluminija), ili se proizvodna linija opskrbi potpuno novim alatima, takve promjene u statičnim čimbenicima mogu dovesti do prilagodbe energetske osnovice u odgovarajućem području. Još uvijek je dozvoljeno napraviti više izlaznih osnovica u jednoj organizaciji. 

Značajne ključne brojke za sustav upravljanja energijom

Važni zadaci u praksi moraju se posebno razmotriti u kontekstu relevantnih varijabli kod određivanja ključnih brojki i njihove verifikacije. Varijable sa značajnim utjecajem moraju se zabilježiti i njihovi podaci dalje obrađivati. U kontekstu prikupljanja podataka to znači da se u sustavu upravljanja energijom moraju koristiti i drugi operativni podaci kako bi se dobili smisleni rezultati.

Na primjer, pokazatelj uspješnosti upravljanja energijom "potrošnja energije u kWh prema radnim satima" može biti važan za jednu organizaciju, ali za neku drugu predstavlja samo izjavu o energetskim performansama kada se u obzir uzme kombinacija proizvoda i situacija s narudžbama.

Poboljšanje energetskih performansi 

Moraju postojati dokazi poboljšanja u skladu s certifikacijskim kriterijima iz ISO 50003. Prema ISO 50006 dostupan je izbor opcija, npr.

• Smanjenje ukupne potrošnje u stalnim uvjetima
• Poboljšanje energetske učinkovitosti (predstavljeno potvrđenom ključnom brojkom) u odnosu na baznu godinu: određena potrošnja značajnog potrošača energije smanjuje se u odnosu na baznu godinu
• Napredak u postizanju energetskih ciljeva
• Poboljšanje koje se može provjeriti u provedenoj pojedinačnoj mjeri (predstavljeno npr. pokazateljem projekta), određivanje vrijednosti trenda organizacijskim mjerama, npr. uvođenje koordiniranog održavanja ili inspekcija curenja.

Dokaz stalnog poboljašavanja

Posebna se pažnja pridaje retrospektivnom promatranju. Ako se, na primjer, audit provodi 2020. godine, organizacija tada mora biti sposobna dokazati poboljšanja za 2019. godinu. Zahtjev za dokazivanje stalnog poboljšavanja nalazi se u Poglavlju 10.2 trenutnog izdanja norme. Stalno poboljšavanje je definirano kao "ponavljajuća aktivnost za poboljšanje učinka". (Poglavlje 3.4.16).

Dodatak A.4 objašnjava da dokaz stalnog poboljšavanja ne mora uključivati sve vrijednosti pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom, pa je dovoljno ako postoji poboljšanje u pogledu cijelog opsega. Prema Dodatku A.10 nova norma navodi da se poboljšanja trebaju raditi povremeno. Učestalost, opseg i vremenski okvir mjera temelje se na kontekstu organizacije, gospodarskim čimbenicima i drugim okolnostima.

Daljnje upućivanje na ISO 50003:2021

Prema ISO 50003 poboljšanje se mora dokazati na svakoj početnoj certifikaciji i nakon toga na svakoj recertifikaciji. U sklopu toga poboljšanje se mora ocijeniti uspoređujući pokazatelje uspješnosti upravljanja energijom s povezanom energetskom osnovicom. S druge strane, tijekom nadzornih audita fokus verifikacije je na implementaciji mjera za poboljšanje. Smanjenje ukupne potrošnje je prihvatljivo kao dokaz samo ako se nisu promijenili okvirni uvjeti ili su se promijenili samo neznatno, tj. nema relevatnih čimbenika.

Kako je navedeno u ISO 50001:2018, A.4, dokazivanje stalnog poboljšavanja uspješnosti upravljanja energijom u cijelom opsegu i unutar granica sustava upravljanja energijom  ne znači da se poboljšavaju sve vrijednosti pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom. Neke se vrijednosti pokazatelja uspješnosti upravljanja energijom poboljšavaju, dok druge ne; međutim u cijelom opsegu sustava upravljanja energijom organizacija dokazuje poboljšavanje uspješnosti upravljanja energijom.  Stoga je uz pokazatelje uspješnosti upravljanja energijom (EnPIs) za značajne potrošače energije (SEUs) potrebna i metrika za cijelu organizaciju kao cjelinu, jer su zahtjevi ISO 50001:2018 postavljeni za "organizaciju", koja mora postići i zabilježiti poboljšanja u svom sustavu i svom učinku. U tom kontekstu metrika koja se odnosi na organizaciju mora pokazivati opći razvoj trenda.

Kod organizacija s više lokacija, svaka lokacija ne doprinosi jednako poboljšavanju uspješnosti upravljanja energijom. Slično kao i kod jedne lokacije, organizacije s više lokacija svoju upsješnost upravljanja energijom mogu definirati na različitim razinama. Te mogu uključivati cijelu organizaciju, pojedine lokacije, sustav, procese ili opremu. Kako je veće navedeno, organizacija u cjelini mora dokazati poboljšanje svog učinka.

Što točno znači poboljšanje?

Kako je već navedeno kod stalnog poboljšavanja očekuje se da se poboljšanja događaju periodički. "Stalno" znači da se događa tijekom određenog vremenskog razdoblja, ali može uključivati intervale prekida (što je suprotno pojmu "stalno" koje opisuje pojavu bez prekida). 

POboljšanje uspješnosti upravljanja energijom može se dokazati, na primjer, kao smanjenje normalizirane potrošnje energije ili kao napredak prema energetskim ciljevima. 

Na primjer, za komercijalnu zgradu u području gdje temperatura ne varira značajno, moguće je dokazati smanjenje ukupne potrošnje energije tijekom vremena u inače sličnim uvjetima. 

Moguće je i da se se ukupna potrošnja energije organizacije poveća, ali da se određeni pokazatelji uspješnosti upravljanja energijom poboljšaju. To je jednostavan odnos s relevantnom varijablom i bez osnovnog opterećenja. Takav je slučaj, na primjer, ako organizacija kupi dodatnu opremu, što vodi do ukupnog povećanja potrošnje, ali ta je oprema energetski znatno učinkovitija od postojeće opreme.

Drugi se primjer odnosi na opremu koja pokazuje smanjenje energetskog učinka kako stari, npr. zbog istrošenosti.

Odgađanje ili smanjenje degradacije učinka kao rezultat odgovarajućeg upravljanja poslovanjem i održavanjem može pokazati poboljšanje uspješnosti upravljanja energijom kako je određeno pokazateljima uspješnosti upravljanja energijom organizacije.

Upravljanje energijom i njegov značaj za organizaciju  - studija slučaja

Naša ogledna organizacija je srednje veliko industrijsko poduzeće u sektoru čelika. Isporučuje komponente za proizvodnju motora, koje proizvodi u vlsatitoj ljevaonici. U proizvodnom procesu radi 200 radnika (ljevaonica 35, strojna obrada dijelova 165 radnika). Izlaz: oko 1000 t rastaljenog željeza mjesečno u ljevaonici kao i niz komponenti proizvedenih iz njega, poput zupčanika, zamašnjaka, itd. u strojnoj obradi u višesmjenskom radu. 

Organizacija je prvo odredila ukupnu potrošnju energije sa svim vrstama energenata (električna energija otprilike 28 GWh godišnje, plin 2.6 GWh godišnje, centralizirano grijanje 2 GWh godišnje). Kod razmatranja koliko se energije koristi gdje u organizaciji bilo je moguće utvrditi da na talionicu na električni pogon s indukcijskim pećima otpada oko 37% ukupne količine energije, ali pretežno električne energije (oko 10 GWH godišnje).

Stoga je, na temelju kriterija koje je odredila sama organizacija (u ovom slučaju udio od 10% u ukupnoj potrošnji energije), talionica identificirana kao značajni potrošač energije (SEU). Sada je za područje "talionice" potrebno definirati sljedeće:

• Osoblje koje utječe na potrošnju energije i učinkovitost talionice ( po mogućnosti donositelji odluka)
• Pokazatelj uspješnosti upravljanje energijom, npr. kWh električne energije po toni otopljenog željeza
• Relevantne varijable

Organizacija stoga promatra područje talionice i razmatra koji bi promjenjivi utjecajni čimbenici mogli utjecati na učinak taljenja, npr. kombinacija proizvoda tj. djelotvorno proizvedene vrste čelika.

Conclusion

The use of an energy management system (EnMS) often achieves considerable and almost costless savings potential through simple organizational measures. The current version of ISO 50001 aims to help companies make the best use of their energy-consuming assets and promote more efficient energy use throughout the process chain. The new, common High Level Structure (HLS) creates compatibility with other management system standards such as ISO 9001, ISO 14001 or ISO 45001, which is a noticeable advantage when introducing or converting and implementing an integrated management system.

DQS: Simply leveraging Quality.

DQS posjeduje akrditaciju DAkkS-a za sve uobičajene norme za sustave upravljanja poput ISO 9001, ISO 14001, ISO 45001 i ISO 50001. Na putu do certifikacije predaudit može poslužiti kao početna ocjena učinka za identifikaciju snaga i potencijala za poboljšanje. Kod većih certifikacijskih projekata možete iskoristiti vrijednu priliku za sastanak za planiranje kako biste upoznali DQS i svog auditora. Nakon toga slijedi analiza sustava (faza 1 audita) koja služi za pregled vašeg sustava upravljanja s procesima, propisa i dokumenata. Za vrijeme certifikacijskog audita (faza 2 audita) odvija se prava procjena sustava. Ako su ispunjeni svi zahtjevi norme, primit ćete međunarodno priznati certifikat DQS-a.