Kompanije će u budućnosti morati sveobuhvatnije nego ranije izvještavati o uticajima i rizicima svojih poslovnih aktivnosti. Mogu biti kažnjene ako ne ispoštuju odgovarajuće zahtjeve dubinske analize. Šta bi kompanije već trebale da rade da bi ostale atraktivan poslovni partner.
Loading...
Kako kompanije mogu upravljati svojim rizicima održivosti
Michael Wiedmann (Norton Rose Fulbright) i Frank Graichen (DQS GmbH)
Prije više od 20 godina, prve kompanije pristupile su Globalnom dogovoru UN-a [1]. U međuvremenu, to je najveća i najvažnija svjetska inicijativa za odgovorno korporativno upravljanje. Vizija Globalnog dogovora UN-a je inkluzivna i održiva globalna ekonomija zasnovana na deset univerzalnih principa. Ulaskom, kompanije su saglasne da poštuju deset principa i da godišnje izvještavaju o napretku i problemima u implementaciji principa. Kako se izvještaji zasnivaju na dobrovoljnom samootkrivanju i ne podliježu provjeri, ozbiljnost ovog izvještavanja je upitna.
Vijeće UN-a za ljudska prava [2] je 2011. godine usvojilo Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima (Vodeći principi) [3], koja su postavila obavezu državama članicama da u zakon ugrade poštovanje ljudskih prava duž korporativnih lanaca nabavke i da pokažu kako te obaveze ispunjavaju uz obavezno izvještavanje.
Akcioni planovi u 23 države širom svijeta
Vodeći principi su početna tačka za brojne zakone širom svijeta koji zahtijevaju od zakonodavaca da zahtijevaju od kompanija da prijave kršenja ljudskih prava u svojim lancima nabavke. Prvi takav zakon bio je Kalifornijski zakon o transparentnosti u lancima nabavke iz 2012. [4], koji je zauzvrat bio nacrt za britanski zakon o modernom ropstvu 2015. [5].
Ažuriranje: Novi razvoj zakona o lancu nabavke.
Njemačka vlada je u petak, 12. februara 2021. ipak dogovorila ključne tačke za zakon o lancu nabavke koji će se primjenjivati od 1. januara 2023. Kako prenosi njemački informativni program "tagesschau.de" od 12.02. 2021, tri uključena ministarstva „postigla su iskorak u dugom sporu oko zakona o lancu nabavke o usklađenosti sa ljudskim pravima i standardima zaštite okoline.
DQS blog će uskoro objaviti članak o planiranom obimu zakona i implikacijama na kompanije da ispune svoju društvenu odgovornost duž lanca nabavke.
Istovremeno, i Ujedinjene nacije [6] i EU [7] pozvale su svoje članice da usvoje nacionalne akcione planove (NAP) [8] za implementaciju Vodećih principa. Na ovaj poziv odgovorile su 23 zemlje širom svijeta, koje su izradile akcione planove sa posebnim pozivima lokalnim kompanijama [9]. Međunarodno aktivne njemačke kompanije stoga ne samo da moraju poštovati NAP njemačke vlade, već i, gdje je primjenjivo, NAP zemalja u kojima su prisutne sa podružnicama.
Dok su prvi zakoni i proizašle obaveze još uvijek bile relativno neobavezujuće za kompanije, daljnji nacionalni zakoni, u Francuskoj 2017. [10] i u Holandiji 2019. [11], doneseni su posljednjih godina, koji nameću ne samo obaveze izvještavanja. ali i dubinske obaveze kompanija čije nepoštivanje može biti sankcionisano.
Obaveze izvještavanja će biti proširene
EU također razmišlja na isti način. Direktiva o društvenoj odgovornosti (CSR) [12] usvojena 2014. godine, koja obavezuje više od 6000 kompanija širom Evrope da također izvještavaju o svojim aktivnostima održivosti, razmatra se od februara 2020. kao dio konsultacija. Očekuje se da će obaveza izvještavanja biti proširena na više kompanija u budućnosti i da će biti mnogo konkretnija. To znači da će kompanije natjerati svoje dobavljače da daju tražene informacije čak i više nego prije.
Evropski komesar za pravosuđe Didier Reynders najavio je evropski zakon o lancu nabavke za usklađenost sa standardima ljudskih prava i zaštite okoline 2021. godine [13]. Usvajanjem takvog zakona o lancu nabavke, kompanije će vjerovatno morati da pokažu da su učinile ono što je srazmjerno njihovoj veličini i uzročno-posljedičnom doprinosu kako bi spriječile ili ublažile kršenje ljudskih prava ili štetu po okolinu. Ako ne pruže dokaze o analizi rizika i implementaciji mjera za izbjegavanje ili smanjenje rizika, vjerovatno će biti sankcionisani.
Ovi zakonodavni planovi EU ugrađeni su u "Zeleni dogovor" Komisije EU predstavljen u decembru 2019., čiji je cilj da Evropa raste na klimatski neutralan način. To zahtijeva transformaciju privrede i lanaca nabavke, uključujući razvoj održivih finansija [14].
Održive finansije
Transformacija finansija znači da će EU potaknuti kompanije da se fokusiraju na dugoročne ciljeve i izazove i prilike povezane s održivim razvojem. To implicira da se klimatskim i ekološkim rizicima mora u potpunosti upravljati i integrisati u poslovna razmatranja, uz dužnu pažnju posvetiti društvenim rizicima, kao što su kršenja ljudskih prava u prekograničnim lancima nabavke [15].
Kao prvi korak na tom putu, EU je uvela sistem klasifikacije za održive i klimatski prihvatljive investicije – „taksonomiju“ [16]. Povoljne kamatne stope na kredite za investicije u budućnosti će zavisiti i od toga u kojoj mjeri ulaganja, direktno ili indirektno, nemaju štetne uticaje na ljude, klimu i okolinu.
Katalog obaveza raste
Kompanije stoga moraju biti spremne da izvještavaju sveobuhvatnije nego ranije o uticajima i rizicima svojih poslovnih aktivnosti, njihovih poslovnih odnosa i onih njihovih proizvoda i usluga [17], te da budu sankcionisane zbog nepoštivanja povezanih obaveza dubinske analize. Ili će se ove zakonske obaveze direktno uticati na njih ili će te obaveze sve više na njih prenositi njihovi poslovni partneri.
Kompanije bi stoga sada trebale početi ispitivati cijeli svoj lanac vrijednosti u pogledu rizika održivosti, izbjegavati ih ili ih barem značajno smanjiti (srednjoročno do dugoročno) kako bi ostale atraktivan poslovni partner ili ne bi imale negativne efekte u budućem finansiranju.
Sistemi upravljanja služe kao zaštitna ograda
Preporuka da se usredsredimo na rizike održivosti sada postavlja zanimljivo pitanje u kojoj meri su postojeći sistemi upravljanja prikladni za podršku kompanijama u takvim analizama rizika, i koje kontaktne tačke mogu postojati, na primer, u ISO 9001, ISO 14001 ili ISO 45001.
Osnovna ISO struktura (High-Level-Structure, HLS), koja je uvedena godinama unazad, pokazala se kao od pomoći u tom pogledu. To je rezultiralo da svi standardi sistema upravljanja imaju sličnu strukturu, postavljajući uglavnom identične zahtjeve u odnosu na odgovarajuću predmetnu oblast i koristeći usklađenu terminologiju.
Uključivanje zainteresiranih strana
Konkretno, korelacije između CSR-a i tema "kontekst organizacije i zainteresovanih strana", "politika (kvaliteta/okoline)" i "rizici i mogućnosti u vezi sa obavezujućim obavezama" bit će obrađeni u nastavku.
Sa (planiranim) uvođenjem proširenih zahtjeva za izvještavanje i zakona o lancu nabavke koji će imati upečatljiv utjecaj na interni odnos između organizacije i njenih dobavljača, dolazi do promjena u "vanjskim problemima" i "kontekstu" u kojem kompanija posluje. (vidi ISO 9001, poglavlje 4.1). Podjednako su pogođeni zahtjevi i očekivanja zainteresiranih strana (vidjeti ISO 9001, poglavlje 4.2), koji postaju "relevantni" i stoga obavezni/obvezujući jednostavno zato što su pravni i regulatorni zahtjevi formulisani sa obavezama izvještavanja i Zakonom o lancu nabavke.
Oblikovanje politike kvaliteta i okolinske politike
Direktne reference koje se mogu izvesti se također javljaju prilikom definisanja politike kompanije. Na primjer, politika kvaliteta i/ili okoline mora uključivati "obavezu ispunjavanja primjenjivih zahtjeva" (ISO 9001, poglavlje 5.2.1c). Evropska direktiva ili zakon je bez sumnje tako primjenjiv zahtjev. Nadalje, standardi sistema upravljanja zahtijevaju da "politika (organizacije) bude prikladna za (...) kontekst".
Stoga, kada se kontekst promijeni i očekivanja potrošača, finansijskih organizacija i zakonodavaca direktno ili indirektno modificiraju zahtjeve za strategiju organizacije, proizvode, usluge, procese i lance nabavke, to se – zaista mora – odraziti u promijenjenoj, prilagođenoj korporativnoj politici.
U vezi sa temom „Rizici i mogućnosti“ (ISO 9001, poglavlje 6.1.1), postaju očigledna tri aspekta i pitanja na koja kompanije treba da budu u stanju da same analiziraju i odgovore:
- Koje bi neželjene efekte to imalo za kompaniju ako se samo neadekvatno pridržava moguće obaveze izvještavanja ili ako se u lancima nabavke ne bi moglo pokazati odgovarajuće razmatranje poštovanja ljudskih prava i/ili izbjegavanja štete od značaja za okolinu?
- Koje bi prilike i mogućnosti proizašle iz dosljedne posvećenosti i aktivnog pozicioniranja kompanije u pogledu CSR-a, npr. u smislu imidža, pozicioniranja brenda, tržišnih udjela, razvoja novih ciljnih grupa, prodaje i zarade?
- Da li kompanija uzima u obzir zahtjeve koji bi mogli proizaći iz Direktive o društveno odgovornom poslovanju i Zakona o lancu nabavke kao dio procesa upravljanja dobavljačima i nabavke? I koje se informacije, uključujući ugovorne sporazume, daju "vanjskim dobavljačima" (ISO 9001, poglavlje 8.4.3)?
Zbog toga je skoro imperativ da se ove teme integrišu u interne i eksterne audite što je brže moguće i da se iz dobijenih rezultata izvedu prilagođavanja u relevantnim korporativnim procesima.
Autori
Michael Wiedmann je advokat za usklađenost u frankfurtskom uredu Norton Rose Fulbright. U njemačkom institutu za usklađenost e.V. (DICO), također je uključen kao kopredsjedavajući radne grupe za CSR/ljudska prava. Frank Graichen je predvodio odjel za upravljanje i kompetencije auditora u DQS GmbH, auditor je za ISO 9001 i predavač o temama audita u Njemačkom društvu za kvalitet (DGQ), Frankfurt/Main.
Loading...
Da li imate pitanja?
Radujemo se razgovoru s vama!
Izvori
1 Deset principa Globalnog dogovora: https://www.globalcompact.de/ de/ueber-uns/deutsches-netzwerk.php.
2 Detalji o Vijeću za ljudska prava: https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/Pages/Home.aspx.
3 Vodeći principi o poslovanju i ljudskim pravima: https://www.globalcompact.de. Kratki link direktno za PDF: https://bit.ly/3ko346H
4 Kalifornijski zakon o transparentnosti u lancima nabavke iz 2010: https://oag.ca.gov.
5 Zakon o modernom ropstvu iz 2015: http://www.legislation.gov.uk.
6 Radna grupa UN-a za poslovanje i ljudska prava
7 Komisija EU, Strategija EU za CSR 2011 - 2014, p. 1, https://www.europarl.europa.eu. Kratki link direktno za PDF: https://bit.ly/2FJVi86
8 Njemački NAP: https://www.csr-in-deutschland.de/DE/Wirtschaft-Menschenrechte/wirtschaft-menschenrechte.html
9 Lista Visokog komesara za ljudska prava: https://www.ohchr.org/EN/Issues/Business/Pages/NationalActionPlans.aspx.
10 LOI n° 2017-399 du 27 mars 2017 relative au devoir de vigilance des sociétés mères et des entreprises donneuses d'ordre: https://www.legifrance.gouv.fr.
11 Wet van 24 oktober 2019 houdende de invoering van een zorgplicht ter voorkoming van de levering van goederen en diensten die met behulp van kinderarbeid tot stand zijn gekomen (Wet zorgplicht kinderarbeid): https://zoek.officielebekendmakingen.nl.
12 Direktiva 2014/95/EU: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/DE/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0095&from=EN
13 Radna grupa Evropskog parlamenta za odgovorno poslovno ponašanje, webinar od 29.04.2020.
14 Evorpski zeleni dogovor: https://ec.europa.eu/info/
15 EU konsultacije o održivim finansijama (upit je trajao do 15.07.2020.): https://ec.europa.eu/info/consultations/finance-2020-sustainable-finance-strategy_en
16 Više informacija o "taksonomiji" i rezultatima Tehničke radne grupe za održivo finansiranje: https://ec.europa.eu/info/publications/sustainable-finance-technicalexpert-group_de
17 Preporuka Savjetodavnog vijeća za održive finansije Savezne vlade Njemačke, Privremeni izvještaj - Važnost održivih finansija za veliku transformaciju 05.03.2020: https://sustainable-finance-beirat.de/en/publications/
Napomena
Gornji članak se prvi put pojavio u izdanju njemačkog trgovačkog časopisa "QZ Qualität und Zuverlässigkeit" od 09/2020. Ovdje se objavljuje uz ljubaznu dozvolu izdavača.
DQS Bilten
Budite informisani i prijavite se na naš bilten!
Autor
Michael Wiedmann
Od juna 2017. do decembra 2020., Michael Wiedmann je bio advokat za usklađenost u frankfurtskoj kancelariji Norton Rose Fulbright. Prije toga, dvije decenije je bio na raznim rukovodećim pozicijama u METRO Grupi; uključujući glavnog službenika za usklađenost, starijeg potpredsjednika za odnose s javnošću, šefa korporativnog razvoja/generalnog direktora, glavnog savjetnika i sekretara kompanije. Ima veliko iskustvo u usklađenosti, upravljanju i korporativnim pitanjima, koje koristi u savjetovanju svojih klijenata, posebno u razvoju i dizajnu sistema upravljanja usklađenošću. Pored njegovog angažmana u njemačkom institutu za usklađenost e.V. (DICO) kao kopredsjedavajući radne grupe za CSR/ljudska prava, Michael Wiedmann redovno objavljuje o temama ljudskih prava i uzbunjivača. Osim toga, član je izvršnog odbora njemačkog Wettbewerbszentrale u Bad Homburgu, koji se bori protiv nepoštene komercijalne prakse.
Loading...