Tvrtke će u budućnosti morati opsežnije nego dosad izvještavati o utjecajima i rizicima svojih poslovnih aktivnosti. Mogu biti sankcionirani ako ne ispune povezane zahtjeve dužne pažnje. Što bi tvrtke već trebale učiniti kako bi ostale atraktivan poslovni partner.
Loading...
Kako tvrtke mogu upravljati svojim rizicima održivosti
Michael Wiedmann (Norton Rose Fulbright) i Frank Graichen (DQS GmbH)
Prije više od 20 godina prve tvrtke pridružile su se UN Global Compactu [1]. U međuvremenu, to je najveća i najvažnija svjetska inicijativa za odgovorno korporativno upravljanje. Vizija UN-ovog Global Compacta je uključivo i održivo globalno gospodarstvo temeljeno na njegovih deset univerzalnih načela. Učlanjenjem se tvrtke obvezuju poštivati deset načela te godišnje izvještavati o napretku i problemima u provedbi načela. Budući da se izvješća temelje na dobrovoljnom samootkrivanju i ne podliježu provjeri, dovodi se u pitanje ozbiljnost ovog izvješćivanja.
U 2011., Vijeće za ljudska prava UN-a [2] donijelo je Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima (Vodeća načela) [3], koja su stvorila obvezu za države članice da zakonima ugrade poštovanje ljudskih prava duž korporativnih lanaca opskrbe i pokažu kako te obveze ispunjavaju obveznim javljanjem.
Akcijski planovi u 23 zemlje svijeta
Vodeća načela polazište su za niz zakona diljem svijeta koji zahtijevaju od zakonodavaca da od tvrtki zahtijevaju da prijave kršenja ljudskih prava u svojim lancima opskrbe. Prvi takav zakon bio je kalifornijski Zakon o transparentnosti u opskrbnom lancu iz 2012. [4], koji je pak bio nacrt za britanski Zakon o modernom ropstvu iz 2015. [5].
Ažuriranje: novi razvoj zakona o opskrbnom lancu.
U petak, 12. veljače 2021., njemačka vlada se ipak složila oko ključnih točaka za zakon o opskrbnom lancu koji se treba primjenjivati 1. siječnja 2023. Kao što je izvijestio njemački informativni program "tagesschau.de" 12.02. 2021. tri uključena ministarstva "postigla su pomak u dugom sporu oko zakona o opskrbnom lancu o usklađenosti s ljudskim pravima i standardima zaštite okoliša.
Blog DQS uskoro će objaviti članak o planiranom opsegu zakona i implikacijama za tvrtke da ispune svoju društvenu odgovornost duž lanca opskrbe.
U isto vrijeme, i Ujedinjeni narodi [6] i EU [7] pozvali su svoje članice da usvoje Nacionalne akcijske planove (NAP) [8] za provedbu Vodećih načela. Ovom pozivu su se odazvale 23 zemlje svijeta koje su izradile akcijske planove s posebnim pozivima lokalnim tvrtkama [9]. Međunarodno aktivne njemačke tvrtke stoga ne moraju samo poštovati NAP njemačke vlade, već također, gdje je primjenjivo, NAP zemlje u kojima su prisutne s podružnicama.
Dok su prvi zakoni i proizašle obveze još uvijek bili relativno neobvezujući za tvrtke, daljnji nacionalni zakoni, u Francuskoj 2017. [10] i u Nizozemskoj 2019. [11], doneseni su posljednjih godina, namećući ne samo obveze izvješćivanja ali i obveze due diligencea tvrtki čije se nepoštivanje može sankcionirati.
Obveze izvješćivanja koje će se produljiti
I EU razmišlja na isti način. Direktiva o društveno odgovornom poslovanju (CSR) [12] usvojena 2014., koja obvezuje više od 6000 tvrtki diljem Europe da također izvještavaju o svojim aktivnostima održivosti, razmatra se od veljače 2020. u sklopu konzultacija. Očekuje se da će obveza izvješćivanja biti proširena na više tvrtki u budućnosti i da će biti puno preciznija. To znači da će tvrtke svoje dobavljače tjerati na pružanje potrebnih informacija još više nego dosad.
Povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders najavio je europski zakon o opskrbnom lancu za usklađenost s ljudskim pravima i standardima zaštite okoliša 2021. [13]. Usvajanjem takvog zakona o opskrbnom lancu, tvrtke će vjerojatno morati pokazati da su učinile ono što je razmjerno njihovoj veličini i uzročnom doprinosu kako bi spriječile ili ublažile kršenja ljudskih prava ili štete za okoliš. Ako ne pruže dokaze o analizi rizika i provedbi mjera za izbjegavanje ili smanjenje rizika, vjerojatno će biti sankcionirani.
Ovi zakonodavni planovi EU-a ugrađeni su u "Zeleni dogovor" Komisije EU predstavljen u prosincu 2019., čiji je cilj učiniti Europu da raste na klimatski neutralan način. To zahtijeva transformaciju gospodarstva i opskrbnih lanaca, uključujući razvoj održivog financiranja [14].
Održive financije
Transformacija financija znači da će EU poticati poduzeća da se usredotoče na dugoročne ciljeve te izazove i mogućnosti povezane s održivim razvojem. To implicira da se klimatskim i ekološkim rizicima mora u potpunosti upravljati i integrirati u poslovna razmatranja, uz dužno razmatranje društvenih rizika, poput kršenja ljudskih prava u prekograničnim opskrbnim lancima [15].
Kao prvi korak na tom putu, EU je uvela sustav klasifikacije za održiva i klimatski prihvatljiva ulaganja – „taksonomiju” [16]. Povoljne kamatne stope na kredite za investicije ubuduće će ovisiti i o tome koliko investicije, izravno ili neizravno, neće negativno utjecati na ljude, klimu i okoliš.
Katalog obveza postaje sve veći
Tvrtke stoga moraju biti spremne izvješćivati sveobuhvatnije nego prije o učincima i rizicima svojih poslovnih aktivnosti, svojih poslovnih odnosa i onih svojih proizvoda i usluga [17], te biti sankcionirane za nepoštivanje povezanih obveza dubinske analize. Ili će te zakonske obveze izravno utjecati na njih ili će ih njihovi poslovni partneri sve više prenositi na njih.
Tvrtke bi stoga sada trebale početi ispitivati cijeli svoj lanac vrijednosti za rizike održivosti, izbjegavati ih ili ih barem značajno smanjiti (srednjoročno do dugoročno) kako bi ostale privlačan poslovni partner ili kako ne bi pretrpjele negativne učinke u budućem financiranju.
Sustavi upravljanja služe kao zaštitne ograde
Preporuka da se usredotočite na rizike održivosti sada postavlja zanimljivo pitanje u kojoj su mjeri postojeći sustavi upravljanja prikladni za podršku tvrtkama u takvim analizama rizika i koje bi dodirne točke mogle biti, primjerice, u ISO 9001, ISO 14001 ili ISO 45001.
Osnovna ISO struktura (High-Level-Structure, HLS), koja je uvedena prije mnogo godina, pokazala se korisnom u tom pogledu. To je rezultiralo time da sve norme sustava upravljanja imaju sličnu strukturu, postavljajući uglavnom identične zahtjeve u odnosu na predmetno područje i koristeći usklađenu terminologiju.
Uključite zainteresirane strane
Konkretno, korelacije između DOP-a i tema "kontekst organizacije i zainteresiranih strana", "politika (kvalitete/okoliša)" i "rizici i prilike s obzirom na obvezujuće obveze" bit će obrađene u nastavku.
S (planiranim) uvođenjem proširenih zahtjeva za izvješćivanje i zakona o opskrbnom lancu koji će imati snažan utjecaj na interni odnos između organizacije i njezinih dobavljača, dolazi do promjena u "vanjskim problemima" i "kontekstu" u kojem tvrtka posluje (vidi ISO 9001, poglavlje 4.1). Jednako su pogođeni zahtjevi i očekivanja zainteresiranih strana (vidi ISO 9001, Poglavlje 4.2), koji postaju "relevantni" i stoga obvezni/obvezujući jednostavno zato što su pravni i regulatorni zahtjevi formulirani s obvezama izvješćivanja i Zakonom o lancu opskrbe.
Oblikovanje politike kvalitete i okoliša
Izravne, izvedene reference također se pojavljuju prilikom definiranja politike tvrtke. Na primjer, politika kvalitete i/ili okoliša mora uključivati "obvezu ispunjavanja primjenjivih zahtjeva" (ISO 9001, poglavlje 5.2.1c). Europska direktiva ili zakon bez sumnje je takav primjenjivi zahtjev. Nadalje, standardi sustava upravljanja zahtijevaju da je "politika (organizacije) prikladna za (...) kontekst".
Stoga, kada se kontekst promijeni i očekivanja potrošača, financijskih organizacija i zakonodavaca izravno ili neizravno modificiraju zahtjeve za organizacijsku strategiju, proizvode, usluge, procese i opskrbne lance, to se može – štoviše mora – odraziti na promijenjenu, prilagođenu korporativnu politika.
S obzirom na temu "Rizici i mogućnosti" (ISO 9001, poglavlje 6.1.1), tri aspekta i pitanja postaju očigledna koja bi tvrtke trebale moći same analizirati i odgovoriti na njih:
- Koje bi neželjene učinke imalo za tvrtku ako samo neadekvatno poštuje moguću obvezu izvješćivanja ili ako se u opskrbnim lancima ne može dokazati odgovarajuće razmatranje usklađenosti s ljudskim pravima i/ili izbjegavanja štete relevantne za okoliš?
- Koje bi prilike i mogućnosti proizašle iz dosljedne predanosti i aktivnog pozicioniranja tvrtke u pogledu DOP-a, npr. u smislu imidža, pozicioniranja brenda, tržišnih udjela, razvoja novih ciljnih skupina, prodaje i zarade?
- Uzima li tvrtka u obzir zahtjeve koji bi mogli proizaći iz Direktive o društveno odgovornom poslovanju i Zakona o opskrbnom lancu kao dio procesa upravljanja dobavljačima i procesa nabave? I koje se informacije, uključujući ugovorne sporazume, daju "vanjskim dobavljačima" (ISO 9001, poglavlje 8.4.3)?
Zbog toga je gotovo imperativ integrirati ove teme u interne i eksterne revizije što je brže moguće i izvesti prilagodbe u relevantnim korporativnim procesima iz dobivenih rezultata.
Autori
Michael Wiedmann je odvjetnik za usklađenost u frankfurtskom uredu Norton Rose Fulbright. U Njemačkom institutu za sukladnost e.V. (DICO), također je uključen kao supredsjedatelj radne skupine za DOP/ljudska prava. Frank Graichen vodio je odjel Auditor Management & Competence u DQS GmbH, revizor je za ISO 9001 i predavač o temama revizije u Njemačkom društvu za kvalitetu (DGQ), Frankfurt/Main.
Loading...
Imate li kakvih pitanja?
Radujemo se razgovoru s vama!
Izvori
1 Ten principles of the Global Compact: https://www.globalcompact.de/de/ueber-uns/deutsches-netzwerk.php.
2 Details on the Human Rights Council: https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/Pages/Home.aspx.
3 Guiding Principles on Business and Human Rights: https://www.globalcompact.de. Shortlink directly to PDF: https://bit.ly/3ko346H
4 California Transparency in Supply Chains Act of 2010: https://oag.ca.gov.
5 Modern Slavery Act 2015: http://www.legislation.gov.uk.
6 UN Working Group on Business and Human Rights
7 EU Commission, EU Strategy for CSR 2011 - 2014, p. 1, https://www.europarl.europa.eu. Shortlink directly to PDF: https://bit.ly/2FJVi86
8 German NAP: https://www.csr-in-deutschland.de/DE/Wirtschaft-Menschenrechte/wirtschaft-menschenrechte.html
9 List of the High Commissioner for Human Rights: https://www.ohchr.org/EN/Issues/Business/Pages/NationalActionPlans.aspx.
10 LOI n° 2017-399 du 27 mars 2017 relative au devoir de vigilance des sociétés mères et des entreprises donneuses d'ordre: https://www.legifrance.gouv.fr.
11 Wet van 24 oktober 2019 houdende de invoering van een zorgplicht ter voorkoming van de levering van goederen en diensten die met behulp van kinderarbeid tot stand zijn gekomen (Wet zorgplicht kinderarbeid): https://zoek.officielebekendmakingen.nl.
12 Directive 2014/95/EU: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/DE/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0095&from=EN
13 European Parliament Working Group on Responsible Business Conduct, webinar of 29.04.2020.
14 A European Green Deal: https://ec.europa.eu/info/
15 EU consultation on sustainable finance (query ran until 15.07.2020): https://ec.europa.eu/info/consultations/finance-2020-sustainable-finance-strategy_en
16 More information on the "taxonomy" and the results of the Technical Working Group on Sustainable Finance: https://ec.europa.eu/info/publications/sustainable-finance-technicalexpert-group_de
17 Recommendation of the Sustainable Finance Advisory Council of the German Federal Government, Interim Report - The Importance of Sustainable Finance for the Great Transformation of 5.03.2020: https://sustainable-finance-beirat.de/en/publications/
Napomena
Gornji se članak prvi put pojavio u izdanju njemačkog stručnog časopisa "QZ Qualität und Zuverlässigkeit" od 09/2020. Ovdje je objavljen uz ljubazno dopuštenje izdavača.
DQS newsletter
Ostanite u toku i prijavite se na naš newsletter!
Autor
Michael Wiedmann
Od lipnja 2017. godine do prosinca 2020. godine Michael Wiedmann bio je odvjetnik za usklađenost u frankfurtskom uredu Norton Rose Fulbright. Prije toga dva je desetljeća obnašao različite rukovodeće pozicije u METRO Grupi; uključujući glavnog službenika za usklađenost, starijeg potpredsjednika za odnose s javnošću, voditelja korporativnog razvoja/generalnog direktora, glavnog savjetnika i tajnika tvrtke. Ima veliko iskustvo u usklađenosti, upravljanju i korporativnim pitanjima, koje koristi u savjetovanju svojih klijenata, posebice u razvoju i dizajnu sustava upravljanja usklađenošću. Osim njegovog angažmana u NJjemačkom institutu za usklađenost e.V. (DICO) kao supredsjedatelja radne skupine za društveno odgovorno poslovanje / ljudska prava, Michael Wiedmann redovito objavljuje o temama ljudskih prava i zviždača. Nadalje, član je izvršnog odbora njemačkog Wettbewerbszentrale u Bad Homburgu, koji se bori protiv nepoštenih poslovnih praksi.
Loading...