Organizacija s dobrim sustavima upravljanja klimom i ciljem ugljične neutralnosti danas ima veliku konkurentsku prednost. Izdvaja se od konkurencije održivošću i atraktivan je poslodavac. Prve velike organizacije već su najavile da će isplate bonusa njihovim izvršnim odborima ovisiti o ispunjenju ciljeva održivosti, a u porastu je i izrada analiza materijalnosti. U nastavku ćete pronaći informacije o pokretačima koji vode do promjena na području zaštite klime, kako bilanca CO2 može izgledati u vašoj organizaciji i koje su norme relevatne za to.

Loading...

CO2 neutralnost - definicija

U užem smislu pojam CO2 neutralnosti znači da nema emisije CO2 ili da su emisije CO2 u potpunosti kompenzirane. Kontekst djelovanja koji je ugljično neutralan u tom smislu ne povećava koncentraciju stakleničkog plina CO2 u atmosferi, ali može imati druge utjecaje na klimu, na primjer emisijom drugih stakleničkih plinova poput metana ili dušikovog oksida ili - na primjeru zarokoplovstva - mijenjanjem naoblake. Ugljična neutralnost stoga nije sinonim za klimatsku neutralnost ili neutralnost u pogledu stakleničkih plinova. [...] Klimatska neutralnost znači da proces ili djelovanje ne utječu na klimu.

Izvor: Wikipedia

Politički pokretači za zaštitu klime

Godine 1997. U Kyotu u Japanu održana je Konferencija o klimatskim promjena gdje je usvojen "Kyoto protokol".  Ovim je protokolom uspostavljena Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime koja je po prvi puta postavila pravno obvezujuća ograničenja i obveze smanjenja stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovog oksida (N20), kao i fluoriranih stakleničkih plinova (F-plinova) poput fluorougljikovodika koji sadrže vodik (HFC), perfluorougljika (PFC) i sumporovog heksafluorida (SF6).

Sporazum je stupio na snagu 2005. godine, nakon čega su uslijedila dva obvezujuća razdoblja. Nakon prvog, koji je trajao od 2008. do 2012. godine, države sudionice utvrdile su da željeni klimatski ciljevi nisu ispunjeni. To je dovelo do drugog obvezujućeg razdoblja, koji je trajao od 2013. do 2020. godine.

Kako bi se međunarodni proces zaštite klime održao i nakon 2020. godine, postojala je potreba za još jednim sporazumom o zaštiti klime. Stoga je 2015. godine usvojen "Pariški klimatski sporazum" koji je po prvi put postavio konkretne ciljeve za ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod dva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba.

CO2 neutralnost u Njemačkoj do 2050.

Na europskoj razini Kyoto protokol je doveo do trgovanja EU emisijama. To se smatra instrumentom za smanjenje emisija stakleničkih plinova jer se može izdati i trgovati na tržištu samo ograničenim brojem prava na emisiju. U Njemačkoj  je Plan zaštite klime 2050 usvojen 2016. godine. Cilj je postići znatnu CO2 neutralnost do tada.

Loading...

ISO 14064-1 Staklenički plinovi

Bijela knjiga

Objašnjavamo normu: U našoj bijeloj knjizi možete naći vrijedno znanje o propisima i važne smjernice. 

O autoru: Altan Dayankac je auditor DQS-a i traženi stručnjak za brojne teme o održivosti.

U listopadu 2019. godine Njemačka je objavila Program zaštite klime 2030 koji služi za provedbu i konkretizaciju Plana za zaštitu klime 2050. On sadrži konkretne ciljeve i mjere, uključujući izmijenjeni Savezni zakon o zaštiti klime. 

Tim zakonom je savezna vlada postrožila zahtjeve i odredila godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova za širok raspon sektora, na primjer, prijevoz, industriju, zgrade. Do 2030. emisije CO2 moraju biti smanjenje za 65 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Do 2045. godine Njemačka treba postići neutračnost u pogledu stakleničkih plinova. Odgovarajuća ministarstva odgovorna su za praćenje uspjeha ciljeva i za moguće naknadne radnje.

Mreže i norme kao pokretači za zaštitu klime

Mreže i norme za održivost podržavaju pitanja zaštite klime i ugljične neutralnosti...  To uključuje, na primjer, Global Compact, Globalna inicijativa za izvještavanje (Global Reporting Initiative - GRI) ili Njemački kodeks održivosti (DNK), koji uključuju smjernice za nefinancijsko izvještavanju i bave se pitanjem stakleničkih plinova. Nadalje, tu su i Ciljevi održivog razvoja UN-a, koji su usvojeni 2015. godine i stupili na snagu 2017. godine. Oni su sastavni dio Agende za održivi razvoj do 2030. godine. U 17 Ciljeva održivog razvoja jedan je "djelovanje na klimatske promjene".

Društvo kao pokretač ugljične neutralnosti i zaštite klime

Generacija stakleničkih plinova poput CO2 u osnovi se temelji na ljudskoj aktivnosti poput intenzivnog korištenja fosilnih goriva i goriva na bazi ugljika. Kako bi se postigli zadani ciljevi i, na primjer, ugljična neutralnost, potrebni su svi akteri: poduzeća, nevladine udruge kao i fizičke osobe, koje mogu izvršiti veliki pritisak na smjer ugljično neutralnih organizacija. Potrošači mogu pomoći u upravljanju pitanjem ugljične neutralnosti svojim potrošačkim ponašanjem. Pitanja održivosti su sada i glavni, stalno rastući čimbenik u korporativnom natjecanju, na primjer za nove zaposlenike.

Poslovanje kao pokretač za zaštitu klime

Ni poslovna zajednica više ne može ignorirati pitanje zaštite klime. Mnogi kupci sada postavljaju zahtjeve za održivost u opskrbnim lancima i, točnije, za klimatska pitanja. Neke velike organizacije osvijestile su problem zaštite klime i sada slijede ugljično neutralnu poslovnu praksu. U nekim slučajevima i dobavljače biraju ovisno o svojim ciljevima održivosti. 

Privatni i institucionalni ulagači također su sve više usredotočeni na zaštitu klime, klimatsku neutralnost i druga pitanja održivosti. Indeksi održivosti navode sve više organizacija koje djeluju na tim područjima. Uz fondove održivosti za privatne ulagače, institucionalni ulagači imaju priliku saznati više o klimatskim obvezama i ugljičnom otisku organizacija na svom putu do klimatske neutralnosti, na primjer kroz Projekt za objavu ugljičnog otiska (Carbon Disclosure Project - CDP).

To je važno jer s jedne strane klimatske promjene uzrokuju veliku štetu i time postaju rizik za organizacije u obliku oluja ili poplava, a s druge strane je to riskatno za osiguravajuća društva ako moraju isplaćivati visoke odštete. Projekt za objavu ugljičnog otiska je inicijativa s ciljem da organizacije, ali i općine, objavljuju svoje podatke o zaštiti okoliša. Više od 655 institucionalnih ulagača ima pristup ovim podacima. 

Zaštita klime je postala integralni dio današnjeg svijeta. Ako želite dugoročni uspjeh, neophodno je baviti se upravljanjem klimom.

Upravljanje klimom i ugljična neutralnost - klasifikacija

Upravljanje klimom može se dodijeliti tematskom bloku upravljanja održivošću i podtemi upravljanja okolišem (ISO 14001). Upravljanje energijom (ISO 50001) tako se može naći u području upravljanja klimom. Ako je u organizaciji već uspostavljen sustav upravljanja energijom u skladu s ISO 50001, iz toga se mogu izvući koristi za zaštitu klime. Isplati se graditi na postojećim strukturama i koristiti priznate norme ISO 14001 i ISO 50001 kao ulazne podatke. Dobar je izbor i integracija upravljanja klimom u postojeći integrirani sustav upravljanja. S tim ciljem organizacije:

  • identificiraju svoje vlastite pokretače iz svog konteksta i analize dionika
  • razmatraju svoju postojeću klimatsku politiku
  • definiraju odgovornosti
  • postavljaju ciljeve, npr. ugljična neutralnost, znanstveno utemeljeni ciljevi
  • razvijaju klimatske strategije koristeći PDCA krug (planirati-provesti-provjeriti-djelovati)
  • koriste podatke iz sustava upravljanja okolišem i sustava upravljanja energijom
  • preuzimaju odgovornost za emisije stakleničkih plinova, koje su ključni dio upravljanja klimom. Važno je znati njihov utjecaj i sukladno tome postaviti ciljeve.

Danas je skoro nemoguće ne zauzeti stav oko klimatske neutralnosti ili ne biti aktivan kroz djelotvornu zaštitu klime. Inventar stakleničkih plinova je stoga važan korak prema održivoj budućnosti.

Izračun emisija stakleničkih plinova kao polazišna točka

Izračun emisija stakleničkih plinova temelji se na pet načela:

  • Relevantnost
  • Cjelovitost
  • Dosljednost
  • Transparentnost
  • Točnost

1. Relevantnost

Pokrivene su sve relevantne emisije stakleničkih plinova, ne samo emisije CO2, a izvještavanje ispunjava potrebe korisnika.

2. Cjelovitost

Pokriveni su svi izvori stakleničkih plinova unutar granica sustava / granice inventara. Ako postoje isključenja, mora ih se objaviti i opravdati.

3. Dosljednost

Moraju se koristiti dosljedne metodologije kako bi se osigurala određena razina usporedivosti kroz godine. Promjene (granice asustava, metoda, podataka) se moraju dokumentirati.

4. Transparentnost

Navođenje pretpostavki, korištenih izvora podataka, korištenih metoda izračuna, kako bi ih se moglo pratiti.

5. Točnost

Zabilježene emisije stakleničkih plinova ne smiju biti sustavno više ili niže od stavrnih emisija. U takvom bi slučaju moglo izgledati kao da je organizacija uštedjela puno emisija u sljedećoj godini ili da je iznenada imala puno emisija bez da zna odakle dolaze. Stoga točnost metoda i modela izračuna mora biti stalno osigurana.

Što treba uzeti u obzir prije prikupljanja podataka 

Prije primjene izračuna emisija stakleničkih plinova moraju se definirati granice inventara. To uključuje obračunsko razdoblje. To je obično jedna godina, ali može se slobodno odabrati. Organizacijske granice inventara koriste se kod odlučivanja koje organizacije ili sudionike iz organizacije treba uključiti u inventar.

Alternativni pristup je pristup pravičnosti. Tu se staklenički plinovi poput CO2 određuju iz emisija svih lokacija i udjela, i emisije se proporcionalno raspoređuju.

Koji se pristup koristi ovisi o strukturi organizacije. Bitno je sagledati veličinu organizacije i kakve su strukture sudjelovanja.

Operativne granice inventara utvrđuju koje bi emisije trebale biti uključene u pokrivenost. To su izravne emisije koje proizlaze iz poslovanja organizacije, poput elektrana u vlasništvu organizacije, voznih parkova, ili kemijskih procesa. Ovisno o industriji u kojoj organizacija posluje, u obzir se moraju uzeti i curenja (npr. rashladnih sredstava). 

Neizravne emisije nalazimo u uzvodnim i nizvodnim aktivnostima u opskrbnom lancu. One uključuju, na primjer, emisije koje nastaju tijekom proizvodnje kupljene energije (struje), ali i emisije koje nastaju na lokaciji dobavljača ili tijekom transporta do lokacije. Nizvodne aktivnosti uključuju i emisije koje nastaju tijekom korištenja proizvoda ili proizlaze iz transporta i odlaganja otpada. 

Operativne granice inventara utvrđuju koje bi emisije trebale biti uključene u pokrivenost. To su izravne emisije koje proizlaze iz poslovanja organizacije, poput elektrana u vlasništvu organizacije, flota vozila, ili kemijskih procesa. Ovisno o industriji u kojoj organizacija posluje, u obzir se moraju uzeti i curenja (npr. rashladnih sredstava). 

Postoje različiti pristupi ovisno o pristupu koji organizacija koristi za izračun emisija. Protokol o stakleničkim plinovima (Greenhouse Gas Protocol - GHG Protocol) daje standarde i smjernice na eneglskom jeziku za pripremu CO2 inventara u različitim područjima. Corporate standard, na primjer, određuje emisije koje bi trebalo uključiti u granice operativnog inventara i daje podjelu u tri opsega:

  • Opseg 1: Obvezno bilježenje
    To uključuje gore navedene izravne emisije (vozne parkove, elektrane u vlasništvu organizacije, kemijske procese, itd.).
  • Opseg 2: obvezno
    To uključuje gore navedene neizravne emisije (emisije koje proizlaze iz proizvodnje energije izvan poduzeća, na primjer struja i grijanje, itd.).
  • Opseg 3: neobavezno
    To su emisije koje proizlaze iz aktivnosti organizacije ali nisu pod njenom kontrolom, npr. aktivnosti dobavljača, kupaca ili pružatelja usluga.

Prikupljanje podataka i određivanje emisija

Moraju se uzeti u obzir sljedeći plinovi. Konverzija u ekvivalente CO2 (CO2 kao polazišna točka) temelji se na Potencijalu globalnog zatopljenja (Global Warming Potential - GWP).

Emisije stakleničkih plinova skoro se nikada ne mjere izravno, već se određuju koristeći kalkulacijsku logiku. Tu su važni podaci o aktivnostima i čimbenici emisija.

Podaci o aktivnostima predstavljaju aktivnostima koje uzrokuju emisije stakleničkih plinova. To uključuje potrošnju goriva, potrošnju struje, ili prijeđene kilometre željeznicom. Prikladni izvori podataka uključuju očitanja brojila, fakture, mjerenja, kalkulacije, eventualno procjene, ili eventualno upitnike za zaposlenike o udaljenostima putovanja i načinima prijevoza. Te vrijednosti se onda razmatraju u odnosu na čimbenike emisija.

Čimbenici emisija opisuju omjer stakleničkih plinova emitiranih po jedinici iskorištene sirovine (na primjer, po jedinici dizel goriva) i obično se izražavaju kao tCO2eq/količina. Za dobivanje relevatnih podataka prikladne su baze podataka poput besplatnih baza GEMIS, ProBas ili komercijalnih baza GaBi, ecoinvent. Ovisno o industriji ili lokaciji, drugi izvori podataka ili znanstvene publikacije mogu biti važni.

Proces prema ISO 14064

Norma za sustave upravljanja ISO 14064 organizacijama omogućava praćenje, izvještavanje i bolje upravljanje svojim emisijama stakleničkih plinova. Norma organizacijama daje okvir za izračun stakleničkih plinova i njegovu verifikaciju. Dobrovoljno je koriste organizacije svih veličina i iz različitih industrija.

Loading...

ISO 14064-1 – Staklenički plinovi

Bijela knjiga

Objašnjavamo normu:

  • Detaljan opis zahtjeva norme
  • Posebna upućivanja na dodatak
  • Opsežan glosar

ISO 14064-1 odnosi se na stakleničke plinove i može se koristiti kao osnova za bilancu vlastitih emisija CO2 i za određivanje tzv. korporativnog ugljičnog otiska (Corporate Carbon Footprint - CFF). Razlikuje između izravnih i neizravnih emisija plinova. U načelu, izravne emisije stakleničkih plinova moraju se bilježiti. Za neizravne emisije stakleničkih plinova ISO 14064-1 navodi da ih treba bilježiti prema njihovoj materijalnosti. Drugim riječima, ako su značajne za organizaciju u pitanju, mora ih se bilježiti. Za to postoji pet podkategorija:

  • Neizravne emisije stakleničkih plinova iz uvezene energije.
  • Nezravne emisije stakleničkih plinova iz prijevoza
  • Neizravne emisije stakleničkih plinova iz proizvoda koje organizacija koristi
  • Neizravne emisije stakleničkih plinova povezane s uporabom proizvoda organizacije
  • Neizravne emisije stakleničkih plinova iz drugih izvora

Tih pet kategorija može se proširiti i dodatno podijeliti. Svaka organizacija koja provodi izračun treba uspostaviti kriterije materijalnosti koje će koristiti za klasifikaciju neizravnih emisija. Primjeri mogu uključivati obujam emisija, njihovu utjecajnost, pristup i točnost informacija, interese i očekivanja dionika, i drugo.

ISO 14064-2 daje smjernice za bilježenje uklanjanja ili smanjenja stakleničkih plinova na razini projekta.

ISO 14064-3 daje osnovu za verifikaciju ugljičnih otisaka. Ta se verifikacija odnosi na razdoblje izračuna od općenito jedne godine i DQS je može provesti. Organizacijama daje priliku da u svojim vanjskim izjavama dokažu ispunjenje zahtjeva za uravnoteženje emisija.

Dodatne norme

Drugi korisni alati uključuju normu ISO 14067, koja daje smjernice za kvantificiranje stakleničkih plinova na razini proizvoda, i EN 16258, norma usmjerena na sektor prijevoza koja određuje metodu za izračun i objavu emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije. Može se koristiti za prijevoz tereta, ali i za prijevoz putnika.

Kako postići CO2 neutralnost - Zaključak

Klimatska neutralnost u cjelini - a posebno CO2 neutralnost - ne pada s neba. Ali zaštita klime vrijedna je truda. Osnova klimatske neutralnosti je otporan inventar, a vaša će organizacija steći najveću razinu vjerodostojnosti akreditiranim certifikatom u skladu s ISO 14064.

Zahvaljujući ovoj normi, inventar stakleničkih plinova može konsolidirati poziciju vaše organizacije na tržištu i učiniti je zanimljivijom za kupce, kandidate za posao, dobavljače i pružatelje usluga. Zato je korisno pripremiti analizu materijalnosti kako biste u bilo kojem trenutku mogli objaviti ključne aspekte održivosti i okoliša vaše organizacije. Što preciznije identificirate utjecaj vaše organizacije na okoliš, to ćete brže moći napraviti promjene i  po pitanju CO2 neutralnosti te napredovati na tržištu.

DQS: Simply leveraging Quality.

Mi smo vaši stručnjaci za audite i certifikacije, za sustave upravljanja i procese - i to uspješno radimo već više od 35 godina. DQS je osnovan u Njemačkoj kao prvo tijelo za certifikaciju sustava upravljanja, a usredotočeni smo na upravljanje i organizaciju poduzeća. Provodimo audite prema oko 100 priznatih normi i propisa kao i prema standardima specifičnim aza organizacije i udruge. Našim radom upravama pružamo jasne dokaze za djelovanje.

NAši stručnjaci provode verifikaciju vašeg ugljičnog otiska prema ISO 14064-3 čime raste vjerodostojnost vaše organizacije kod ulagača, kupaca i drugih zainteresiranih strana, poput nevladinih udruga. Osim toga, moguće je identificirati potencijalne uštede i primijeniti mjere za smanjenje, što zanči da s emogu pokriti i zahtjevi tržišta, poput na primjer Projekta za objavu ugljičnog otiska (CDP). A spremni ste i brže reagirati na zakonske propise.

fragen-antwort-dqs-fragezeichen auf wuerfeln aus holz auf tisch
Loading...

Imate li pitanja?

Radujemo se razgovoru s vama!

Autor
Altan Dayankac

DQS voditelj proizvoda i stručnjak za brojne teme održivosti, klime, okoliša i zaštite na radu. Altan Dayankac je i autor i predavač u povjerenstvima za zaštitu okoliša i zdravlje i sigurnost pri radu te na brojnim stručnim događanjima.

 

Loading...