Nova evropska direktiva o korporativnoj održivosti (CSRD) čini pripremu izvještaja o održivosti obaveznom za velike kompanije. U nastavku ćemo vam dati uvid u pravni kontekst i objasniti koje promjene se spremaju pogođenim kompanijama.

Direktiva o korporativnoj održivosti (CSRD) uskoro će zamijeniti Direktivu o nefinansijskom izvještavanju (NFRD) iz 2014. godine. Zakonodavstvo o izvještavanju o održivosti prolazi kroz temeljno ažuriranje kao rezultat nove direktive.

Kakav je politički kontekst CSRD-a?

CSRD je dio Evropskog zelenog dogovora, paketa političkih inicijativa osmišljenih da postave temelje za pravljenje zelene tranzicije u EU i da pridruživanje država učini klimatski neutralnim do 2050. Politički prioritet za EU, ovaj cilj je ambiciozan i vremenski osjetljiv, što objašnjava kratke prelazne periode s kojima se suočavaju kompanije.

U pogledu sadržaja, Zeleni dogovor je osmišljen da usmjeri tokove kapitala posebno u održive investicije. U tu svrhu, EU je pokrenula sljedeće inicijative:

  • Uredba o otkrivanju podataka o održivom finansiranju (SFRD), koja zahtijeva od kompanija koje proizvode finansijske proizvode i finansijskih savjetnika da otkriju informacije o održivosti.
  • Standardi zelenih obveznica (GBS), koji identifikuje održiva ulaganja na tržištu kapitala.
  • Okolinska taksonomija, koji definiše "zelene" ekonomske aktivnosti.
  • Direktiva o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CSDD) koji zahtijeva od kompanija koje posluju u EU da poštuju ljudska prava i okolinu u globalnim lancima vrijednosti.
  • I Direktiva o korporativnoj održivosti (CSRD), koja informacije o održivosti velikih kompanija unutar i izvan EU čini transparentnim i uporedivim.

NFRD/CSRD postavlja pravila za opšte izvještavanje o održivosti. To je direktiva koju države članice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

 

Da li CSRD utiče na moju kompaniju?

Ovdje možete saznati koji pragovi određuju da li su kompanije pogođene i kakav je raspored.

Saznajte više

Kako će se promijeniti obaveza izvještavanja o CSR-u?

Njemačka je implementirala Direktivu EU NFRD u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o implementaciji Direktive o društveno odgovornom poslovanju (CSR-RUG) 2014. U Njemačkoj samo oko 550 kompanija orijentisanih na tržište kapitala spada u djelokrug CSR-RUG-a. Unutar EU, samo oko 11.700 kompanija mora otkriti nefinansijske informacije.

Štaviše, obaveza izvještavanja prema CSR-RUG primjenjuje se samo ako korporativne aktivnosti imaju negativan utjecaj i na poslovni rezultat i na ljude i okolinu. Ova takozvana dvostruka materijalnost ima jasan fokus investitora, odnosno da kombinuje dugoročnu profitabilnost sa socijalnom pravdom i zaštitom životne sredine. NFRD ne sadrži sveobuhvatne zahtjeve za izvještavanje. Iako je Komisija u 2017. godini objavila smjernice za nefinansijsko izvještavanje, one su vrlo sažete i apstraktne. Mnogo sveobuhvatniji i konkretniji su standardi dobrovoljnog izvještavanja kao što su oni Globalne inicijative za izvještavanje.

Kako bi se nefinansijsko izvještavanje približilo finansijskom izvještavanju i kako bi se zatvorile praznine u prethodnom sistemu, Komisija EU ne samo da je predstavila nacrt novog izvještavanja o održivosti u aprilu 2021. godine, već je i pokrenula razvoj evropskih standarda za izvještavanje o održivosti kao dalju centralnu reformsku mjeru. Oni su namijenjeni za konkretizaciju i proširenje sadržaja izvještaja. Trenutno ih razvija Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje (EFRAG). Obavezujući evropski standardi izvještavanja, takozvani EU standardi izvještavanja o održivosti (ESRS), trebalo bi da budu usvojeni do 30. juna 2023. ili 2024.

 

ESRS: Koje zahtjeve moraju ispuniti pogođene kompanije?

Novi standardi sadrže zahtjeve za:

  • Aspekti životne sredine (klima, voda, cirkularna ekonomija, zagađenje i biodiverzitet).
  • Društveni aspekti (jednak tretman, uslovi rada i poštovanje ljudskih prava)
  • Aspekti upravljanja (korporativni organi, interna kontrola i sistemi upravljanja rizicima, borba protiv korupcije, politički uticaj i prakse plaćanja).

Standardi specifični za sektor specificiraju zahtjeve za područja čija je ekonomska aktivnost povezana sa visokim rizicima i/ili uticajima. Shodno tome, oni, između ostalog, uključuju poljoprivredu i šumarstvo, rudarstvo, proizvodnju, snabdijevanje energijom i vodom, građevinarstvo, trgovinu, transport i skladištenje, nekretnine i stanovanje.

Koristeći ove standarde specifične za sektor, od kompanija se očekuje da opišu svoj poslovni model i strategiju i pokažu koliko su oboje otporni u pogledu pitanja održivosti.

Važna promjena koju je donio CSRD je pojašnjenje principa perspektive dvostruke materijalnosti: prema tome, stvari se klasifikuju kao materijalne ako su materijalne bilo za poslovni uspjeh ili sa okolinske ili društvene tačke gledišta. Ranije su pitanja bila materijalna samo ako su oba bila tačna, što, ako se striktno tumači, znači da se samo nekoliko pitanja može prijaviti.

Direktiva također zahtijeva od kompanija da „otkriju svoje planove kako bi osigurali da su njihov poslovni model i strategija u skladu s tranzicijom na održivu ekonomiju i sa ciljevima ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5°C, u skladu s Pariškim sporazumom i postizanjem klimatske neutralnosti do 2050."


Slično tome, kompanije će morati da obezbijede kvalitativne, kvantitativne, informacije koje su okrenute budućnosti i orijentisane na prošlost, u cijelom lancu vrijednosti, u kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim vremenskim horizontima. U tom kontekstu, lanac vrijednosti uključuje vlastito poslovanje kompanije, kreirane proizvode i usluge, te poslovne odnose kompanije unutar i izvan teritorije Unije.

Kompanije mogu odstupiti od ovog veoma sveobuhvatnog izvještavanja o lancu vrijednosti u prve tri godine od primjene Direktive samo ako objasne zašto ove informacije nisu dostupne i kako će do njih doći u budućnosti.

U konačnici, prošireni i kvalifikovani obim izvještavanja trebao bi stati na kraj zelenom pranju.

 

Gdje i kako treba objaviti izvještaj o održivosti?

Kako bi se ovaj povećani sadržaj informacija efikasno prenio i naglasio njegov budući značaj, izvještavanje prema direktivi će se u budućnosti odvijati u posebnom dijelu izvještaja menadžmenta. Do sada su dotične kompanije mogle same odlučiti da li će dati informacije o održivosti u izvještaju menadžmenta, na različitim mjestima u izvještaju menadžmenta ili u zasebnom izvještaju o održivosti.

Osim toga, izvještaj o menadžmentu grupe u budućnosti mora biti pripremljen u strojno čitljivom XHTML formatu kako bi se poboljšala uporedivost izvještavanja s drugim kompanijama za investitore i druge sudionike.

 

Kako će se pratiti implementacija? - Audit i sankcije

Za razliku od CSR Direktive, Direktiva o izvještavanju o održivosti predviđa obavezan eksterni audit. U početku, ovo će se provoditi samo uz ograničeno uvjerenje (auditorov pregled ili "ograničeno uvjerenje"). Međutim, najkasnije do oktobra 2028. Komisija EU namjerava odlučiti hoće li se dubina audita povećati kako bi se za izvještavanje odredio audit s razumnim uvjerenjem. Ovo će učiniti nivo sigurnosti za izvještavanje o održivosti uporedivim sa onim za finansijsko izvještavanje.

CFS DE Sustainability Reporting Assurance
Loading...

Sve što trebate znati o osiguranju od treće strane

U našoj brošuri "Izvještavanje o održivosti. Uvjeravanje treće strane" naučite sve što trebate znati o vanjskoj verifikaciji izvještaja o održivosti i ESG indikatorima.

Saznaj više

Ko treba da bude uključen u izvještavanje o održivosti?

U budućnosti, izvještavanje ne bi trebalo samo da uzme u obzir potrebe investitora za informacijama, već bi trebalo i unaprijediti dijalog između kompanije i drugih sudionika, kao što su nevladine organizacije, sindikati i predstavnici zaposlenih.

Stoga, kompanije također treba da opišu kako u svojim poslovnim modelima i strategijama uzimaju u obzir brige ovih sudionika i uticaje njihovih aktivnosti koji su relevantni za održivost.

Na nivou kompanije, menadžment treba da razmenjuje mišljenja sa predstavnicima zaposlenih o izvještavanju o održivosti i prikupljanju i verifikaciji informacija, a također treba da prenese stavove predstavnika zaposlenih relevantnim upravljačkim i nadzornim organima.

Na ovaj način, direktiva prati propise u drugim oblastima društveno odgovornog poslovanja, npr. Zakon o dužnosti brige o lancu nabavke, koji također zahtijeva uključivanje drugih zainteresovanih strana.

Stoga bi se kompanije trebale što prije pripremiti ne samo za nabavku dodatnih informacija i razvoj izvještaja o održivosti, već i za razgovor sa drugim sudionicima.

 

Kako vas DQS može podržati

DQS je vaš partner u eksternoj verifikaciji izvještaja o održivosti.  Nakon što CSRD stupi na snagu, od 2025. godine ćemo vršiti eksterne audite izvještaja o održivosti pripremljenih prema standardima ESRS. Također možemo ponuditi obuku ili procjenu nedostataka za ESRS standarde.

Slobodno nas kontaktirajte za sva pitanja ili za razgovor o budućim projektima.

Autor
Constanze Illner

Constanze Illner (ona) je službenica za istraživanje i komunikacije u oblasti održivosti i sigurnosti hrane. Na ovoj poziciji prati sva bitna dešavanja u ovom kontekstu i obavještava našu klijentelu u mjesečnom biltenu. Ona također moderira godišnju konferenciju Heroji održivosti.

Loading...