EU Taksonomija je na snazi od ove godine i obavezuje velike kompanije koje kotiraju na berzi s više od 500 zaposlenih da objave u kojoj mjeri njihove aktivnosti ispunjavaju kriterije održivosti iz taksonomije. Okvir se postepeno širi i očekuje se da će u doglednoj budućnosti postati obavezan za velike kompanije koje spadaju u djelokrug novog CSRD-a. Ovdje možete saznati ko je pogođen i kako, šta vam se sprema s novim setom pravila i kako se možete pripremiti za EU taksonomiju.
Šta je tačno održivo? Složeno pitanje, čiji je odgovor neophodan kako bi se uspostavila održiva ekonomija i ispunili ciljevi Komisije EU da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Uz taksonomiju, Komisija EU je sada stvorila osnovu za procjenu koja će omogućiti transparentne odluke u pravcu održivosti. Kompanije će sada morati da objavljuju svoje ekonomske aktivnosti na transparentan i uporediv način, doprinoseći tako brzoj transformaciji privrede.
Sadržaj EU Taksonomije
EU Taksonomija (EU) 2020/852 procjenjuje održivost ekonomskih aktivnosti na osnovu objektivnih kriterija. Ovi krtieriji su definisani u procesu konsultacija od strane tehničkih stručnjaka. U tom procesu dogovoreno je šest ekoloških ciljeva:
- zaštita klime,
- prilagođavanje klimatskim promjenama,
- održivo korištenje i zaštita voda i morskih resursa,
- prelazak na cirkularnu ekonomiju,
- spriječavanje i kontrola zagađenja, i
- zaštita i obnova biodiverziteta i ekosistema.
Da bi se ekonomska aktivnost smatrala održivom, ona mora dati značajan doprinos ovim klimatskim/ekološkim ciljevima, a da pritom ne nanosi značajnu štetu drugim ciljevima. Osim toga, moraju se ispuniti minimalni socijalni standardi.
Specifični kriteriji su navedeni u takozvanim delegiranim aktima u EU taksonomiji. Delegirani akti pretvaraju taksonomiju u fleksibilan zakon koji se može mijenjati i koji će postajati sve restriktivniji na osnovu objektivnih kriterija definisanih u Delegiranim aktima. Ovo je jedini način da se postignu klimatski ciljevi i omogući privredi da se kontinuirano prilagođava tim ciljevima.
Prva dva delegirana akta (ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje) su već objavljena. Delegirani akt možete pronaći ovdje:
Delegirana regulacija komisije
Anexi:
Četiri druga delegirana akta će uslijediti uskoro i stupit će na snagu 2023. godine.
Uzgred, nisu sve ekonomske aktivnosti obuhvaćene Uredbom o taksonomiji i Delegiranim aktima. To je zato što su ekonomske aktivnosti prioritetno koje mogu najviše doprinijeti dotičnim ekološkim ciljevima. Prvi delegirani akt fokusira se na klimatske ciljeve (prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promjena) i stoga uključuje aktivnosti koje su najvažnije za smanjenje emisije stakleničkih plinova i poboljšanje otpornosti na klimu.
Međutim, to ne znači da je EU taksonomija irelevantna za kompanije koje ne posluju u obuhvaćenim sektorima. Takve kompanije mogu koristiti taksonomiju da osiguraju održivost nabavljenih proizvoda i imaju koristi od lakšeg finansiranja investicija u skladu sa taksonomijom.
Savjet: Evropska komisija je napravila tzv. "Kompas EU taksonomije" dostupan na internetu. Alat je namijenjen da korisnicima olakša pristup sadržaju taksonomije.
Koje kompanije moraju izvještavati prema kriterijima taksonomije EU?
Trenutno su velike kompanije koje kotiraju na berzi sa više od 500 zaposlenih pod uticajem EU taksonomije. Oni moraju izvijestiti o tome da li su i u kojoj mjeri njihove ekonomske aktivnosti obuhvaćene EU taksonomijom i da li ispunjavaju kriterije održivosti. Takozvana Direktiva o nefinansijskom izvještavanju (Direktiva 2013/43/EU) definiše koja su poduzeća tačno podvrgnuta obavezi izvještavanja. Trenutno se revidira i postaća Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Saželi smo za vas prijedlog novog CSRD-a ovdje.
Kada CSRD stupi na snagu, obaveza izvještavanja o održivosti će se postepeno proširiti na sve velike kompanije (kotirane i nelistirane), a kasnije i na sva kotirana preduzeća bez obzira na njihovu veličinu, uključujući i mala i srednja preduzeća. Međutim, kompanije bilo koje veličine, uključujući male kompanije, mogu koristiti EU taksonomiju da objasne investitorima i dionicima općenito da li provode ili planiraju održive aktivnosti usklađene s taksonomijom. Objavljivanje je obavezno samo za velike kompanije koje spadaju u djelokrug CSRD-a.
Banke su već danas obuhvaćene obavezom izvještavanja i moraju javno izvještavati o svojim investicionim aktivnostima. Indirektno, ovo utiče i na sve kompanije koje se za svoje finansiranje oslanjaju na banke. Konačno, banke će sve više zahtijevati različite podatke od svojih klijenata kako bi ispunile svoje vlastite obaveze izvještavanja.
Taksonomija u praktičnoj primjeni
S jedne strane, uvođenje taksonomije je usmjereno na učesnike na finansijskom tržištu. Pružajući jedinstvenu definiciju održivosti, taksonomija im daje sigurnost da zaista ulažu u održive ekonomske aktivnosti (čak i ako se sigurno može raspravljati o definiciji plina i nuklearne energije kao održivih - ali ne želimo o tome dalje raspravljati ovdje). Ovo efektivno spriječava dobavljače finansijskih proizvoda u Evropi da plasiraju finansijske proizvode kao održive koji nisu takvi prema uobičajenom shvatanju održivosti.
S druge strane, kompanije u realnoj ekonomiji su pogođene taksonomijom, u početku ona koja već podliježu zahtjevima za nefinansijsko izvještavanje. Ove kompanije će se suočiti s dodatnim zahtjevima za objelodanjivanje u 2022. za izvještajnu 2021. godinu. Od njih će se tražiti da objelodane usklađenost sa taksonomijom u odnosu na određene operativne brojke kao što su prodaja i, gdje je primjenjivo, investicijski troškovi. Ovo će omogućiti investitorima da bolje uporede napore u pogledu održivosti.
Dalje posljedice taksonomije je još uvijek teško procijeniti u nekim slučajevima i na njih će uticati politički faktori i tržišne snage u procesu. Treba imati na umu sljedeće implikacije:
Kao što je već rečeno, mehanizam uticaja taksonomije prvenstveno je usmjeren na uslove finansiranja preduzetništva: Ako kompanija kredibilno pokaže da je određeni dio njene prodaje ili ulaganja u skladu sa taksonomijom, to bi trebali shvatiti finansijski akteri koji imaju za cilj određene ciljeve održivosti i dovesti do više ulaganja u odgovarajuću kompaniju. Na ovaj način održive kompanije mogu imati koristi od povoljnijih opcija finansiranja i diversifikacije izvora finansiranja.
Općenito, također je moguće da kompanije koje posluju u skladu sa taksonomijom imaju koristi od bolje reputacije i da se time stekne konkurentska prednost.
Zelene obveznice EU i klimatske obveznice - Relevantnost za taksonomiju
Nadalje, kompanije u realnoj ekonomiji koje planiraju investicije koje daju značajan doprinos ekološkom cilju, na primjer, trebale bi biti u mogućnosti da koriste finansijske proizvode usklađene sa taksonomijom u svrhe finansiranja u budućnosti. EU razvija standard EU zelenih obveznica u tu svrhu. Certifikacija Klimatskih obveznica je već dostupna i, prema EU, ispunit će zahtjeve standarda zelenih obveznica EU. Sve važne informacije o Climate Bonds certifikatu možete pronaći ovdje.
Moguća primjena taksonomije na primjeru proizvođača cementa
Saznajte kako taksonomija posebno utiče na kompanije u ovoj studiji slučaja koju je pripremilo njemačko savezno ministarstvo ekonomije i zaštite klime:
Proizvođač cementa sa više od 500 zaposlenih dužan je da navede kako su njegove ekonomske aktivnosti povezane sa taksonomijom. Kompanija isključivo proizvodi cement u svojih pet cementara, pri čemu svaka fabrika proizvodi istu količinu i svaka sa 20% doprinosi prodaji kompanije. Dva od pet postrojenja emituju u prosjeku manje od 0,489 tona CO2 u proizvodnji jedne tone cementa, što je ispod granične vrijednosti za ekološki cilj „zaštita klime“ navedenog u TEG izvještaju (od 2020. godine). Kompanija sada mora pokazati da ove dvije cementare nisu u značajnoj suprotnosti ni sa jednim od pet drugih ekoloških ciljeva (DNSH princip). Dok jedno postrojenje ne šteti značajno nijednom od pet drugih ekoloških ciljeva, drugo postrojenje se nalazi u području sa nesigurnom vodnom situacijom, gdje se ljeti redovno javljaju nestašice vode. Stoga je proizvodnja cementa u ovoj fabrici štetna za treći ekološki cilj, održivo korištenje vodnih resursa. Kompanija cementa također poštuje sve minimalne mjere zaštite (npr. OECD smjernice za multinacionalna preduzeća) za svoje zaposlenike. U skladu s tim, proizvodnja u jednoj od pet pogona, a time i 20% prodaje kompanije, bili bi u skladu sa taksonomijom.
Nadalje, jedna od cementara iste kompanije nalazi se u blizini ušća rijeke gdje može doći do poplava. Kompanija bi željela iskoristiti 1,5 miliona eura za poboljšanje zaštite od poplava, a posebno za sistem odvodnje elektrane. Na taj način doprinosi drugom ekološkom cilju „Prilagođavanje klimatskim promjenama“. Ugradnja poboljšanog sistema odvodnje neće značajno narušiti nijedan od pet drugih ekoloških ciljeva. Kompanija u tu svrhu izdaje obveznice u vrijednosti od 1,5 miliona eura i može prijaviti svoju investiciju u potpunosti kao u skladu sa taksonomijom.
Vidi: https://www.bmwi.de/Redaktion/DE/Schlaglichter-der-Wirtschaftspolitik/2020/09/kapitel-1-6-sustainable-finance-taxonomie.html
Kako se kompanije mogu pripremiti za EU taksonomiju?
Sve kompanije, bez obzira na to da li na njih utiče obaveza izvještavanja sada ili kasnije, imat će koristi od stvaranja prave baze podataka za procjenu EU taksonomije. Da bi bili dostupni pravi podaci i informacije, potrebno je dobro razumijevanje EU taksonomije. Sve informacije o EU o ovoj temi mogu se pronaći ovdje.
Kompanije koje trenutno ne sastavljaju izvještaje o održivosti ohrabruju se da razmotre izvještavanje. Predviđeno je da će Uredba o CSRD-u zahtijevati od 2023. godine da izvještavaju sve velike kompanije, bez obzira na to da li su kotirane na berzi i bez trenutnog praga od 500 zaposlenih. Komisija CSRD-a takođe predlaže proširenje obima zahtjeva za izvještavanjem na mala i srednja preduzeća koja kotiraju, sa izuzetkom kotiranih mikro subjekata, ali uz pojednostavljene standarde. Sve važne informacije o prijedlogu CSRD-a mogu se pronaći ovdje.
Šta DQS može uraditi za vas
Kao certifikacijsko tijelo sa licencom AA1000, DQS nudi eksternu verifikaciju vaših izvještaja o održivosti (GRI, Global Compact, ISO 26000...). Eksterna verifikacija izveštaja potvrđuje transparentnost i kredibilitet u vašem izveštavanju i daje svim zainteresiranim stranama uverenje da je vaš izveštaj tačan i potpun odraz vašeg učinka u pogledu održivosti. Dodatne informacije možete pronaći ovdje.
Izdavači obveznica imaju koristi od korištenja standarda i oznaka za identifikaciju održivih obveznica. Ovo investitorima daje neviđen uvid u održivost investicije. DQS je akreditovan širom svijeta za verifikaciju klimatskih obveznica. Ovdje možete pronaći sve važne informacije o standardu.
DQS Bilten
Budite informisani i prijavite se na naš bilten!
Autor
Constanze Illner
Constanze Illner (ona) je službenica za istraživanje i komunikacije u oblasti održivosti i sigurnosti hrane. Na ovoj poziciji prati sva bitna dešavanja u ovom kontekstu i obavještava našu klijentelu u mjesečnom biltenu. Ona također moderira godišnju konferenciju Heroji održivosti.
Loading...