Dana 1. juna 2023. godine, Evropski parlament („Parlament“) je velikom većinom (366 glasova za i 225 glasova protiv, uz 38 uzdržanih) usvojio nacrt predložene Direktive o korporativnoj održivosti dubinske analize („CS3D“) Komisije EU („Komisija“) od 23. februara 2022., revidiran od strane Komisije za pravne poslove. Parlament je pooštrio nacrt Komisije u mnogim aspektima. Ukupno, prijedlog koji je usvojila Skupština ima 381 amandman u odnosu na prvobitni nacrt Komisije. Dijelom amandmani uključuju i razmatranja Vijeća Evropske unije (dalje u tekstu: Vijeće) koje je svoje mišljenje o nacrtu Komisije dalo već 30. novembra 2022. Nakon ljetne pauze, predstavnici Vijeća, Parlamenta i Komisije će razgovarati o konačnoj verziji CS3D-a tokom trijaloga.
Opseg CS3D
Dok se u nacrtu Komisije još uvijek razlikuju sektori s velikim potencijalom štete (npr. tekstilna proizvodnja, poljoprivreda i vađenje mineralnih resursa), prijedlog Parlamenta sada cilja samo na veličinu prometa i broj zaposlenih. Stoga će se CS3D primjenjivati na sve kompanije sa sjedištem u EU sa više od 250 zaposlenih i globalnim prometom većim od 40 miliona eura. Kompanija koja ne ispunjava ove pragove, ali je matična kompanija grupe kompanija koje zajedno zapošljavaju 500 ili više ljudi i imaju svjetski promet veći od 150 miliona eura, sada također spada u okvir CS3D.
Slično prijedlogu Komisije, CS3D će se primjenjivati i na određene kompanije koje nisu članice EU. Preduslov je da ostvare globalni promet veći od 150 miliona eura, od čega najmanje 40 miliona na domaćem tržištu. Ovo važi i ako je kompanija koja nije iz EU matična kompanija grupe kompanija koje ukupno postižu ove brojke prometa i zapošljavaju više od 500 ili više ljudi.
To znači da znatno više kompanija potpada pod djelokrug CS3D nego pod djelokrug njemačkog Zakona o korporativnim obavezama dubinske analize u lancima nabavke ("LkSG"); više ne važe konkurentski nedostaci kompanija iz EU u odnosu na kompanije koje samo izvoze u EU.
Produženje obaveza dubinske analize
U principu, obaveze dubinske analize prema LkSG i CS3D su vrlo uporedive. Neke posebne karakteristike, međutim, treba napomenuti kada se primjenjuju obaveze CS3D dubinske analize. Prijedlogom Komisije željelo se ograničiti obaveze dubinske analize na takozvane uspostavljene poslovne odnose. Ovo ograničenje Parlament nije usvojio. Prijedlog također ne pravi razliku između direktnih i indirektnih dobavljača kao što to čini LkSG; Obaveze dubinske analize prema CS3D-ovom prijedlogu uključuju direktne i indirektne poslovne partnere duž lanca vrijednosti. Ovo uključuje uzvodni lanac opskrbe, ali za razliku od LkSG-a i dijelove nizvodnog lanca opskrbe potrošaču/korisniku proizvoda ili usluga. Ovo uključuje aktivnosti i objekte uključene u prodaju, distribuciju, transport, skladištenje i upravljanje otpadom proizvoda kompanije ili pružanje usluga. Jedini izuzetak je odlaganje proizvoda od strane krajnjeg potrošača. Iako kompanija nema obaveze dubinske analize u vezi sa specifičnom upotrebom proizvoda ili usluge, ona mora obratiti pažnju na stvarnu ili potencijalnu upotrebu svojih proizvoda ili usluga kada ih plasira na tržište tako da su u skladu sa zakonima i ne vode do štetnih uticaja na ljudska prava ili životnu sredinu.
Specifikacija obaveza dubinske analize
Kao i LkSG, prijedlog Parlamenta zahtjeva da preduzete mjere dubinske analize koje moraju biti odgovarajuće i, štaviše, djelotvorne. Drugim riječima, nije dovoljno da kompanije preduzmu bilo kakvu odgovarajuću mjeru, već se moraju efikasno baviti negativnim uticajima na ljudska prava ili životnu sredinu.
Parlamentarni prijedlog, kao i LkSG, razmatra razvoj i implementaciju odgovarajućih politika i praksi nabavke kao poluge za očuvanje ljudskih prava i zaštitu životne sredine. Time će se, između ostalog, osigurati da zaposleni u lancu nabavke primaju adekvatnu platu, a dobavljači prihod.
Kao popravne i preventivne mjere LkSG; odgovarajuće mjere CS3D ne uključuju konačnu listu konkretnih mjera koje treba preduzeti, već samo opšte primjere koji se primjenjuju samo ako su relevantni. Kompanije stoga mogu koristiti inovativnije pristupe nego što trenutni status CS3D sugeriše da identifikuju, ublaže ili okončaju njihov uticaj na ljudska prava. Primjeri bi uključivali korištenje procjena uticaja na ljudska prava, jačanje sindikata i lokalnog civilnog društva ili promjenu poslovnih modela radi boljeg poštovanja ljudskih prava.
Proširenje zaštićenog pravnog okvira
LkSG se trenutno posebno poziva na 10 konvencija o ljudskim pravima i dodatne 3 o aspektima životne sredine. Nacrt Komisije je već otišao daleko od ovoga. Prijedlogom Parlamenta sada se proširuje korpus pravila na najmanje 23 okolinska i ljudska prava, 29 konvencija i deklaracija o ljudskim pravima i 15 konvencija o zaštiti životne sredine i klime.
Jačanje uloge zainteresiranih strana
LkSG gleda na zainteresirane strane kao na donekle ograničen značaj. Prijedlog Komisije, međutim, već uključuje definiciju sudionika; fokusiranje na zaposlene i druge pogođene pojedince, grupe, zajednice i objekte. Vijeće, zauzvrat, proširuje ovu definiciju pozivajući se na određene stranke, kao što su sindikati, potrošači, organizacije civilnog društva, kao i aktivisti za ljudska prava i okolinu. Parlament ima još nijansiraniji pristup, praveći razliku između pogođenih sudionika i ranjivih sudionika. Prvi uključuje pojedince, grupe i zajednice čija prava ili legitimni interesi mogu biti pogođeni, njihove legitimne predstavnike i kredibilne i iskusne organizacije koje rade na zaštiti životne sredine. S druge strane, ranjivi akteri su grupe ljudi koji su posebno izloženi štetnim uticajima i čiji interesi zahtijevaju posebnu pažnju, kao što su autohtoni narodi.
Iako je nacrt Komisije još uvijek ograničen na uključivanje sudionika u nekoliko mjera, posebno u preventivne ili korektivne mjere, prijedlogom Parlamenta je predviđeno da zainteresirane strane budu uključene u svaku fazu procesa dubinske analize. CS3D izmijenjen i dopunjen od strane Parlamenta nije čak ni zamisliv bez zainteresiranih strana. Stoga se kompanijama savjetuje da uspostave aktivno upravljanje sudionicima.
Komunikacija
Prijedlog Parlamenta zahtijeva od kompanija da mjere dubinske analize koje su poduzele unesu u „Jedinstvene evropske pristupne tačke (ESAP)“ koje tek treba uspostaviti kako bi investitorima pružile bolji pregled i mjerilo. ESAP je namijenjen da služi kao lokacija na jednom mjestu za javne finansijske i informacije o održivosti kompanija iz EU i investicionih proizvoda EU i da podrži ciljeve Evropskog zelenog dogovora.
Ublažavanje klimatskih promjena i interna implementacija kompanije
Prijedlog Komisije zahtijeva od kompanija da utvrde plan kojim se osigurava da su poslovni model i strategija kompanije kompatibilni s tranzicijom na održivu ekonomiju i ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5C u skladu sa Pariškim sporazumom. Nadalje, usklađenost sa ovim zahtjevima će se propisno uzeti u obzir prilikom određivanja varijabilnih naknada za menadžment.
Parlament ide dalje od toga. Odnosi se na zahtjeve Komisije, ali i zahtijeva da poslovni model i strategija budu u skladu s ciljem EU klimatske neutralnosti do 2050. i jednako ciljanog smanjenja emisija od 55 posto do 2030. Dok je plan za implementaciju klimatskih ciljeva u nacrtu Komisije je još uvijek relativno neodređen, Parlament je jasno precizirao i proširio zahtjeve u svom prijedlogu. Između ostalog, poziva se da plan također postane dio finansijskog planiranja i da uključi vremenski ograničene ciljeve za emisije iz opsega 1 i 2, kao i apsolutne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine.
Osim toga, dioničari će uspostaviti obavezujuće obaveze za menadžment kompanija sa prosječno više od 1.000 zaposlenih kako bi osigurali da dio varijabilne naknade za menadžment bude vezan za navedeni plan.
Sankcije
Kao i u LkSG-u, prije izricanja sankcije treba procijeniti kako je dotična kompanija već izvršila svoje obaveze dubinske analize i doprinijela ublažavanju štete. Ostali kriteriji uključuju trajanje i ozbiljnost kršenja, prethodne povrede, koristi od kršenja, sankcije za slična kršenja u drugim državama članicama. Moguće sankcije mogu uključivati novčane kazne, objavu kršenja s imenom kompanije, prekid kršenja i izdavanje pisma o prekidu od ponavljanja sličnih prekršaja, kao i zabranu stavljanja proizvoda na tržište ili njihov izvoz.
Za razliku od Komisije, Parlament navodi gornju granicu za kazne, koja treba da iznosi najviše 5 posto svjetskog prometa kompanije.
Transpozicija u nacionalno pravo
Može biti upitno u kojoj mjeri će Vijeće prihvatiti i prijedlog koji je sada na stolu. Ako bi došlo do dugotrajnih pregovora između Vijeća i Parlamenta, oni bi mogli biti prekinuti parlamentarnim izborima zakazanim za 9. juni 2024. Oni bi se potom nastavili tek nakon konstituisanja Parlamenta u jesen/zimu 2024. Izbori bi potencijalno mogli dovesti do različitih omjera glasova i mišljenja. Ako dvije strane postignu sporazum do proljeća 2024., direktiva će stupiti na snagu tri ili četiri godine nakon proglašenja, ovisno o veličini. Kako je već navedeno u obrazloženju, LkSG će biti prilagođen budućoj evropskoj regulativi.
Ostaje pitanje da li će zakonodavno tijelo podržati elemente LkSG-a, kao što su predstavnici ljudskih prava koji trenutno nisu namijenjeni za CS3D.
Do tada će LkSG ostati na punoj snazi, što može značiti da ćete za neke kompanije morati podnijeti izvještaj prema LkSG-u kao i prema Direktivi o izvještavanju o održivosti.
Ovdje možete pronaći status Direktive o korporativnoj održivosti dubinske analize (Directive on Corporate Sustainability Due Diligence i dopuna Direktive (EU) 2019/1937) u trenutku usvajanja od strane EU Parlamenta 1. juna 2023. godine.
DQS Bilten
Budite informisani i prijavite se na naš bilten!
Autor
Michael Wiedmann
Od juna 2017. do decembra 2020., Michael Wiedmann je bio advokat za usklađenost u frankfurtskoj kancelariji Norton Rose Fulbright. Prije toga, dvije decenije je bio na raznim rukovodećim pozicijama u METRO Grupi; uključujući glavnog službenika za usklađenost, starijeg potpredsjednika za odnose s javnošću, šefa korporativnog razvoja/generalnog direktora, glavnog savjetnika i sekretara kompanije. Ima veliko iskustvo u usklađenosti, upravljanju i korporativnim pitanjima, koje koristi u savjetovanju svojih klijenata, posebno u razvoju i dizajnu sistema upravljanja usklađenošću. Pored njegovog angažmana u njemačkom institutu za usklađenost e.V. (DICO) kao kopredsjedavajući radne grupe za CSR/ljudska prava, Michael Wiedmann redovno objavljuje o temama ljudskih prava i uzbunjivača. Osim toga, član je izvršnog odbora njemačkog Wettbewerbszentrale u Bad Homburgu, koji se bori protiv nepoštene komercijalne prakse.
Loading...